Analizirajući Nacrt zakona o sudu BiH koji je pred Vijećem ministara Bosne i Hercegovine, i poređenjem s važećim Zakonom o Sudu Bosne i Hercegovine, potpuno je jasno da stranke aktuelne vlasti na državnom nivou ("Trojka", SNSD i HDZ) koje su ga usaglašavale imaju namjeru značajno smanjiti i teritorijalno ograničiti postojeće i važeće nadležnosti Suda BiH, ocijenio je Jasmin Emrić, zastupnik NES-a u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. 

Naveo je da su predloženim zakonom, koji bi danas planiran na dnevnom redu Vijeća ministara BiH, izbačene nadležnosti Suda BiH propisane odredbama aktuelnog zakona. 

- Ako bi stranke u vlasti na državnom nivou usvojile ovakav prijedlog zakona, Sud BiH ne bi bio nadležan za krivična djela iz oblasti privrednog, ekonomskog i financijskog kriminala, a koja su u cjelosti počinjena na teritoriju jednog od entiteta ili Brčko Distrikta BiH. S obzirom na to da je nedavno Sud BiH vodio i okončao jednu poznatu aferu pod nazivom "Respiratori", ukoliko bi došlo do smanjenja nadležnosti kako je predloženo ovim Nacrtom zakona, u budućnosti taj sud više ne bi bio nadležan za slične afere i predmete, već bi se isti vodili i završavali u sudovima jednog od entiteta ili Brčko Distrikta BiH, ovisno o teritoriju na kojemu bi bila počinjena ta krivična djela.

Ko je zagovarač i naručilac da se na ovaj način smanje i ograniče nadležnosti Suda BiH za sve eventualne moguće buduće afere i procesuiranja krivičnih djela iz vremena korone, nije teško prepoznati - naveo je Emrić.

Kazao je da ovakvim zakonom kakav su predložile stranke vladajuće koalicije Sud BiH ne bi bio nadležan ni da daje konačan i pravno obavezujući stav u vezi s provođenjem zakona Bosne i Hercegovine i međunarodnih ugovora po zahtjevu bilo kojeg suda entiteta ili Brčko distrikta.

- Dalje, Sud BiH više ne bi bio nadležan niti da donosi praktična uputstva za primjenu krivičnog materijalnog prava Bosne i Hercegovine iz nadležnosti Suda u vezi s krivičnim djelima genocida, zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina i kršenja zakona i običaja rata, te pojedinačnoj krivičnoj odgovornošću vezano za ta djela, po službenoj dužnosti ili po zahtjevu bilo kojeg entitetskog suda ili suda Brčko Distrikta BiH.

Čiji je i ovo zahtjev i interes da se eliminira svaki oblik usklađivanja i primjene sudske prakse, također nije teško prepoznati - rekao je Emrić.

Nadalje, istakao je, predloženim se ograničava nadležnost Suda za krivična djela iz oblasti terorizma, trgovine ljudima i seksualnom iskorištavanju žena i djece, nezakonite trgovine drogom, nezakonite trgovine oružjem, pranja novca, korupcije, zaštite okoliša, krivotvorenja sredstava plaćanja, kompjuterskog i organiziranog kriminala propisana krivičnim zakonima FBiH, RS-a i Brčko distrikta.

- Ukoliko bi se usvojila predložena teritorijalna ograničenja Sud BiH više ne bi bio nadležan za ta navedena krivična djela koja budu počinjena na teritoriju jednog entiteta ili Brčko Distrikta, osim u slučaju da je izvršenjem tih krivičnih djela nastala šteta velikih razmjera za državu Bosnu i Hercegovinu. To praktično znači da Sud Bosne i Hercegovine ne bi bio nadležan za slučajeve poznate u javnosti kao Dženan Memić, David Dragičević i slične predmete - kazao je Emrić.

Naglasio je da je, zbog očiglednih propusta u nekim konkretnim sudskim postupcima koji su vođeni od sudova na nižim nivoima, nastalo veliko nepovjerenje građana prema pravosuđu, te se od uključivanja Suda BiH u konkretnim slučajevima očekuje ispravljanje svih propusta.

- Nedopustivo je da se umjesto jačanja Suda BiH, kako bi vratio povjerenje u nepristranost i nezavisnost vođenja sudskih postupaka, smanjuje i ograničava nadležnost tog suda, a posebno je nedopustivo oduzimanje nadležnosti za krivična djela kao što je bio predmet Respiratori ili još aktuelni slučajevi Memić i Dragičević. Kome je u interesu smanjenje i ograničavanje važećih nadležnosti Suda Bosne i Hercegovine, nije teško zaključiti - naveo je Emrić.

Dodao je da su neki ministri "Trojke" ranije izjavili da to neće podržati, ali da ćemo uskoro vidjeti njihovu odgovornost i dosljednost kod izjašnjavanja o predloženom zakonu.