open-navfaktor-logo
Prijava
search iconJavi Faktoru
search
Kozmetičke fiskalne reforme
Gavran: Jedino rješenje je drastično povećati sramotno niski iznos minimalne plaće, sve ostalo je davanje sadake
AUTOR: A. Saračević
03.12.2024. u 15:49
get url
text
Vlada FBiH
Vlada FBiH
Kroz izmjene Zakona o dohotku Vlada Federacije Bosne i Hercegovine najavila je kako će minimalna primanja radnika u ovom entitetu iznositi 1.210 KM. Premijer Nermin Nikšić nazvao je ovaj prijedlog izmjene zakona prvim korakom u fiskalnoj reformi. Da li je to zaista tako?
Ekonomski analitičar Igor Gavran na početku razgovora pojašnjava kako je u ovoj fazi teško reći kakve će efekte imati ove izmjene jer ne znamo kako će izgledati finalna verzija dokumenta na kraju, kao ni da li će uopće biti usvojen.
- Imali smo i godinama određenu verziju nacrta i prijedloga zakona o fiskalnoj reformi, cijelog seta zakona, pa oni na kraju nikada nisu usvojeni, iako smo dosta toga raspravljali i analizirali kakvi bi mogući efekti bili. Na kraju nikakvih efekata nije bilo jer nije bilo usvajanja tih zakona – podsjeća.
Za Faktor je analizirao moguće efekte ovog prijedloga ukoliko bude usvojen bez značajnijih izmjena.
Kada je riječ o sivoj zoni i crnom tržištu, mišljenja je da ove izmjene neće imati značajnije efekte jer, kako dođe, jednostavno nema nekih suštinskih značajnih promjena.
- Ukoliko bismo govorili o tome da se značajno naprimjer podigne prag oporezivanja i plaćanja doprinosa na stvarni neki povećani iznos minimalne plaće, odnosno plaće koja se isplaćuje, onda bi to sigurno imalo nekog efekta jer bi bila jedna značajnija izmjena koja garantuje rasterećenje poslodavaca, viša primanja zaposlenih i govorili bismo o nekom stabilnom rješenju. Međutim, ovdje se ne govori o tome, već se naprotiv kombinuju ovi prijedlozi sa najavama neke uredbe koja bi trebala da prinudi na ispunjavanje zakona što je vrlo čudan sistem – započeo je.
"Naknada za učinak"
Ističe kako nije riječ o cjelokupnoj fiskalnoj reformi čemu smo se svi nadali i što je ranije najavljivano.
- Tako, naprimjer, uredba koja se najavljuje, a koja bi trebala natjerati svakog poslodavca da isplati određeni iznos, sada se to predviđa kao 200 KM kao obavezujući dio primanja iako se on zove "naknada za učinak", potpuno je besmislen pristup. Ako je nešto naknada za učinak, znači da zavisi o učinku i ne može biti obavezujuće, inače nema nikakvog smisla.
S druge strane, ako se želi nametnuti kao obavezni dio isplate, ne razumjem zašto nije tretirano na drugi način, odnosno zakon o minimalnoj plaći i generalno kao dio integralne plaće, osnovnih primanja koja se isplaćuju. A naknade za učinak, odnosno bilo kakvi bonusi i dodatna plaćanja svakako da su sloboda svakog poslodavca da prema učinku ih isplaćuje radnicima. Takve slučajeve imamo i danas – navodi Gavran za Faktor.
Prijedlozi koji se već javljaju od mogućih amandmana da se ovaj dio dodatno povećava opet ne predstavljaju nikakvu razliku, dodao je.
- Ponovo dolazimo do toga da se samo na drugi način pokušava proturiti ono što smo već imali, svojevrsne isplate pomoći zaposlenima koja bi bila neoporeziva. Zove se drugačije, dovela bi se na drugačiji način, ali sve je to suštinski isto. Nažalost, imali bismo i iste efekte da neki poslodavci, prije svega u javnom sektoru, to isplaćuju radnicima, većina ne. Onda bismo opet imali činjenicu da obećanja o garantovanim minimalnim primanjima svakog radnika u FBiH ne budu ispunjena i da se jednostavno ne poboljša položaj većine radnika – naglašava Gavran.
Nepotpun prijedlog
Mišljenja je kako je jedino normalno rješenje, ako se želi povećati primanje radnika, da se drastično poveća danas "sramotno niski" iznos minimalne plaće.
- Prijedlozi da minimalna plaća bude svega 700 KM potpuno su neprihvatljivi, moramo u tome gledati neki prostor za veća primanja, mnogo veća od tog iznosa. Kao i da se onda, bez ikakvih dodatnih uredbi, na taj način osigura određeni nivo minimalnih primanja svih zaposlenih.
Naravno, paralelno treba povećati osnovicu od koje se počinje plaćati porez i doprinos tako i da poslodavci budu rasterećeni i da jednostavno imamo jedan pravi oblik fiskalne reforme gdje se suštinski i značajnije mijenja sve, gdje zaista možemo očekivati u narednom periodu, bez obzira na privremene negativne eventualne budžetske efekte, dugoročno bude pozitivno i za radnika i za poslodavca, a i za javne prihode kada na kraju sve to da pozitivne efekte na privredu – kazao je ekonomski analitičar.
Navodi i kako je ovo što trenutno imamo jedan nepotpuni prijedlog.
- Više neki pokušaj da se prikaže da se provodi fiskalna reforma iako se to ne radi. I dalje imamo situaciju gdje se radnici praktično pretvaraju u socijalnu kategoriju kao što je odavno učinjeno sa penzioneirma. Umjesto da im se omogući primanje adekvatnih plaća za svoj rad, tu se sad izmišljaju neki vidovi sadake, može se reći, svojevrsne pomoći.
Ako mi imamo zaposlenog radnika u punom radnom odnosu i sa punim radnim vremenom koji je toliko loše plaćen da mu je potrebna neka vanredna pomoć, iako imamo poslodavce koji su toliko opterećni porezima i doprinosima da nisu u mogućnosti povećati plaće radnika bez ovakvih nekih egzibicija, vanrednih uredbi, privremenih mjera i ostalog, onda mi jednostavno imamo nefunkcionalnu privredu, radnike - socijalne slučajeve i potpuno nesposobnu Vladu koja godinama obećava, a ne ispunjava fiskalnu reformu koja je ono jedino što treba, što je bio ključni zadatak ove Vlade. Niti je ispunila, niti ispunjava u najavi – pojašnjava.
Ove promjene Zakona o dohotku nazvao je kozmetičkim privremenim promjenama.
- Uredbu je bolje i ne spominjati jer jednostavno ne donosi se strateška suštinska fiskalna reforma uredbama, osim ako smo u vrijeme nekih ratnih okolnosti gdje se uredbe donose zbog toga što se nema vremena za regularnu proceduru za donošenje zakona – ističe Gavran.
Utjecaj na doprinose
Ponavlja kako u ovakvoj reformi nema nikakvih naročitih očekivanja da će se promijeniti suštinski i značajnije bilo šta.
- Nama i dalje treba prava kompletna fiskalna reforma. Jedino ako bi Parlament umjesto kozmetičkih amandmana i promjena određenih iznosa i stavki stvarno suštinski došao do nekog potpuno novog seta zakona ili ako bi Vlada se uozbiljila i ponudila tako nešto, onda možemo govoriti o pozitivnim efektima za radnike, poslodavce, budžet i rješavanje problema sive ekonomije – rekao je.
Gavrana smo upitali i na koji način će ove izmjene utjecati na doprinose.
- Ovakva "nereforma" ne bi utjecala na doprinose jer ne podrazumijeva rasterećenje poslodavaca, ali ne bi ni pomogla stvaranju uvjeta za poboljšanje statusa penzionera na bilo koji način. Prava fiskalna reforma bi privremeno sigurno dovela do umanjenja prihoda od doprinosa, ali bi dugoročno doprinijela i njihovom rastu i ukupnom ekonomskom rastu, a potom i omogućavanju uvjeta za poboljšanje statusa penzionera – zaključio je ekonomski analitičar.
comment
prikaži komentare (0)
POVEZANO
2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.