Na poziv generalne direktorice kompanije Bloomberg Media Karen Salter, premijer Tuzlanskog kantona Irfan Halilagić prošle sedmice boravio je u Kataru, gdje je učestvovao na Katarskom ekonomskom forumu 2025 (Quatar Economic Forum 2025).
Tokom boravka u Dohi, Halilagić je, između ostalih, razgovarao s emirom Države Katar Tamimom bin Hamadom Al Thanijem, katarskim premijerom Mohammedom bin Abdulrahman bin Jassim Al Thanijem, katarskim ministrom vanjskih poslova Sultanom bin Saad Al Muraikhijem, ali i čelnim ljudima nekih od najvećih katarskih i svjetskih kompanija, poput bivšeg gradonačelnika New Yorka Michaela Bloomberga i Donalda Trumpa Jr, sina američkog predsjednika.
S Halilagićem smo razgovarali o posjeti Kataru, projektima koje je delegacija na čijem je čelu bio prezentirala, ali i od onome što Vlada TK trenutno realizira.
O čemu ste razgovarali tokom sastanaka u Kataru i ima li nekih konkretnih rezultata?
- Kada vidite imena ljudi s kojim smo imali priliku razgovarati, a s nekim obaviti i zvanične sastanke, vidite da je to državni nivo komunikacije. Pozitivno smo iznenađeni razgovorima, a vjerujem da ćemo biti pozitivno iznenađeni ishodima. Pripremili smo informaciju za Vladu TK u vezi s kontaktima u Kataru, desetak zvaničnih sastanaka i susreta. Podršku za neke projekte od partnera u Kataru smo načelno dobili.
Pored političkih zvaničnika razgovarali smo s čelnima ljudima Katarske investicione fondacije, Qatar Airwaysa i Katarske privredne komore, a prezentirali smo projekte Kampusa Univerziteta u Tuzli, urgentnog centra u Univerzitetkom kliničkom centru (UKC) Tuzla, razvoja kapaciteta kargo saobraćaja na Međunarodnom aerodromu Tuzla i nekim drugim investicijama. Morat ćemo osigurati projektnu dokumentaciju s kojom ćemo nastaviti razgovore s istim akterima.
Dakle, mi tražimo partnere, a ne milost. Mislim da smo ostavili taj dojam. Vrlo brzo ćemo preko Ambasade Katara u BiH uputiti pisma, a neka i direktno prema institucijama, koja će značiti nastavak saradnje.
Spomenuli ste Kampus Univerziteta u Tuzli. Gradi se zgrada za četiri fakulteta. Kako Vi vidite razvoj tog projekta, šta je naredni korak i ko bi mogao ulagati?
- Često se Kampus shvata kao jedna cjelina. Više od polovine budžeta TK za ovu godinu je potrebno da se uradi cijeli Kampus. Mi smo učinili prvi korak, od fotografija i 3D prikaz, smo došli do gradilišta. Nedavno smo od timova Univerziteta imali prezentaciju projekata za koje će se tražiti podrška Vlade TK, drugih domaćih institucija, a možda i partnera izvana, poput Države Katar.
To je prije svega računarsko-informacioni centar, za koji se radi idejno rješenje, zatim naučno-tehnološki park za koji ćemo do kraja godine imati urađene alaborate, a možda i glavni projekat. Kako Univerzitet bude reagirao, u smislu da priprema dokumentacije, mi ćemo pronalaziti sredstva i partnere za realizaciju. To je veliki projekat, 30 do 40 miliona KM do kraja ovog mandata bi trebalo biti implementirano, da završimo prvu etapu, a kada pokažemo da je to realna priča, ići ćemo dalje, mi ili neko ko dođe poslije nas.
Pored fakulteta, Kampus predviđa studentske domove, koji su plodno tlo za javno-privatno partnerstvo, zatvoreni olimpijski bazen, univerzitetski trg, botaničke vrtove, što sve može biti predmet privatnih investicija. Kampus treba da bude naučno-tehnološka baza za razvoj TK, ali i cijele države, kroz internacionalizaciju Univerziteta u Tuzli.
Vlada TK u posljednje dvije godine je puno uložila u UKC Tuzla. Pravni status te zdravstvene ustanove nije riješen, a postoje i pritužbe pacijenata na rad. Kako Vi vidite status UKC-a kao bolnice i dokle se došlo u razgovorima s Vladom Federacije BiH o pravnom statusu?
- Kada je pravni status UKC-a u pitanju, pripremam jedan dopis prema organima FBiH, resornom ministru i premijeru, da intenziviramo rad radnih grupa do godišnjih odmora, da bismo ispunili obaveze iz presude Ustavnog suda FBiH. Nismo daleko odmakli, ali još nije kasno da to zajedno uradimo. Bez dogovora o sporazumu o međusobnim pravima i obavezama nema upisa FBiH kao suvlasnika, a to je naložio Ustavni sud FBiH.
Kada govorimo o zdravstveno-bolničkom statusu, naravno da uvijek može bolje, ali vidimo da postoje pomaci. Završena je bolna i mukotrpna nabavka linearnog akceleratora. Vladi koja je osigurala sredstva je važno da je ta nabavka okončana. U ranijim razgovorima s katarskim ambasadorom u BiH pričali smo o nabavci drugog aparata za zračenje, u smislu donacije. Svjedočimo da se oprema obnavlja, u prošloj godini je potrošeno 10 miliona KM, a nakon izvještaja izdvojili smo još 30 miliona KM u budžetu za ovu godinu. Treba vremena da se sve implementira, ali imamo uzlaznu putanju.
Do sada je sve bilo na teretu Vlade i Skupštine TK, ali nedavno je Vlada FBiH osigurala 15-ak miliona KM i samo zajedničkim kapacitetima možemo dostići taj nivo koji će biti optimalan.
Irfan Halilagić
FOTO: Velija Hasanbegović/Stav
Tri važna projekta za TK su rekonstrukcija nekadašnje zgrade Soda so, gdje će ponovo biti sjedište Vlade TK, ali i gradnja zgrade Policijske uprave Živinice i Općinskog suda u Lukavcu. Jeste li zadovoljni dinamikom realizacije?
- Izdvojili smo novac i s nestrpljenjem čekam da se sredstva počnu trošiti. Očekujemo da se raspišu tenderi za izvođače radova i kada je u pitanju Policijska uprava Živinice i Općinski sud Lukavac. Mislim da su potrebne dozvole izdate ili u završnoj fazi. Čekamo gradnju, a nismo ni mi zadovoljni dinamikom. Mi to pripremamo već dvije godine, vjerovali smo da će dinamika biti bolja, ali treba početi. Požurit ćemo nadležne, Općinski sud u Lukavcu i Upravu policije MUP-a TK da što prije završe te procedure i da tu imamo što prije kranove i mašine.
Svi sada vidimo da se radi zgrada Vlade TK. To je zahtjevan projekat, Ministarstvo prostornog uređenje i zaštite okolice to vodi, izvještava Vladu o dinamici. Ima problema, nije baš da sve ide glatko, ali sve otklanjamo na vrijeme. Pokušavamo održati dinamiku da bismo na ljeto naredne godine imali završenu priču.
Vlada TK usvojila je program poticaja za poljoprivredu u iznosu većem od 15 miliona KM. Ipak, proizvodnja mlijeka u TK je u padu, proizvodnja kornišona, koja je bila veoma značajna grana poljoprivrede, također. Mogu li se zaustaviti negativni trendovi? Da li mi na neki način govorimo o spašavanju poljoprivredne proizvodnje?
- Na neki način i tako možemo reći. Kada govorimo o toj oblasti, mi kada smo došli u Vladu TK, poticaju su iznosili osam miliona KM, a sada su skoro uduplali, a pri tome nemamo dupliranu proizvodnju. Definitivno je potrebno izvršiti analizu utroška sredstava, da vidimo koliki su efekti dosadašnjih programa. Mislim da ćemo doći u poziciju da poduzimame+o neke radikalnije mjere da bismo ovu oblast bolje urediti, odnosno da bismo povećali proizvodnju. Vrlo često konzumenti traže veće poticaje, ali zbog čestih izmjena vlada, ministara, nisu bili subjekti kontrola. Treba da vidimo da li se sredstva troše produktivno. Očekujem da će ministarstvo izaći s analizom i mjerama u vezi s utroškom tih sredstava.
Ovaj kanton je imao neslavan kuriozitet, poznat kao "vikend vlada". Vaša vlada je smijenjena, a zatim naredne sedmice ponovo imenovana. Kakva je sada politička situacija? Da li Vlada TK stabilna i ima li naznaka da bi se skupštinska većina u TK mogla proširiti?
- Čovjek nauči da ne treba pod svaku cijenu nešto tvrditi. Ja mislim da je Vlada TK stabilna, ali nas je prošlost naučila da uvijek izjave dajemo s rezervom i da su u TK sve opcije otvorene. Ne vidim nikakve šumove u Vladi, sve funkcionira, na posljednjim sastancima sam rekao, da i pored ovoga što se desilo, ovo je najproduktivnija godina u smislu da smo najveći dio programa usvojili do godišnjih odmora i već smo na ljeto u fazi da počinje realizacija na terenu. To je pokazatelj da sve ide u dobrom pravcu.
Ne vjerujem da će se nešto spektakularno dešavati. Politički subjekti se već polako pripremaju za izbore u narednoj godini, mislim da neće doći do drastičnih promjena.
Kada je u pitanju većina, kontakti uvijek postoje i razgovaramo, ali zvaničnih razgovora u posljednje vrijeme nije bilo.
Javi Faktoru
Najnovije
Najčitanije
Na vrh
Početna
