VEZANI TEKST - Hrvatska će na arbitraži tražiti od BiH 100 miliona eura zbog ulaganja u TE Gacko

Tadašnji saziv Vijeća ministara formirao je komisiju za rješavanje spora u kojem su bili predstavnici RiTE Gacko, Pravobranilaštva BiH i nadležnog ministarstva u entitetu Republika Srpska. Ali je na tome ostalo, piše DW.

- Mi smo pregovarali, Hrvati su tražili svoje, ali ne možeš ti da pričaš s tim ljudima (predstavnici termoelektrane i entitetskih vlasti, op.a.) jer nemaju pojma. Oni su bili tamo rodoljubi koji su se busali u prsa. Oni su to upropastili. I vidjeli ljudi (HEP, op.a.) da nemaju s kim pregovarati i poslali tužbu - kaže za DW Mlađen Mandić, koji je u trenutku podnošenja zahtjeva HEP-a, ali i ostalih tužbi, bio na čelu Pravobranilaštva BiH.

S obzirom na sve viđeno kaže da nije pitanje hoće li tužba biti izgubljena ili dobivena, već koliko će se morati platiti Hrvatima.

- To se moglo riješiti za 10 dio iznosa koji ćemo morati platiti. A ako još tome dodamo dva miliona eura koje trebaju BiH odnosno RS-u za učestvovanje u arbitraži, ne treba dalje ništa da vam pričam - ističe Mandić.

Hrvatska potražuje 100 miliona eura plus kamate na osnovi ulaganja u RiTE Gacko tokom osamdesetih godina. Sve republike tadašnje Jugoslavije ulagale su u one manje razvijene, a BiH je bila na samom vrhu. Hrvati su kao i Slovenci ulagali u energetiku, a gigant iz Gacka bio je jedan od subjekata čiju su izgradnju sufinansirali, uz uvjet isporuke jedne trećine električne energije.

Sve je funkcionisalo do početka rata 1992. godine, a Hrvatska sada traži svoje. Prvo su 2017. pokušali kroz mirno rješavanje sporova, ali s obzirom na to da nije bilo sluha kod vlasti u RS-u u BiH, proces arbitraže je sve izvjesniji.

- Na osnovi ulaganja u TE Gacko u vrijeme SFRJ, HEP smatra da ima određena prava, uključujući potraživanja na ime obeštećenja. Električnu energiju iz te elektrane HEP je preuzimao u razdoblju od 1984. do 1992. godine, kada je BiH, odnosno RS, nacionalizirala ulaganje HEP-a - rekli su za DW iz hrvatske kompanije, podsjećajući da su 2017. godine Vijeću ministara BiH uputili zahtjev za mirnim rješavanjem spora.

Direktor RiTE Gacko Maksim Skoko kaže da je cijeli slučaj prebačen na BiH i da nema više informacija o tome.

- To sve ide na BiH, mi nismo u toku što se događa, jer se o tome obavještava BiH, ne mi kao privredni subjekt. Ja vam zaista nisam sugovornik za ta pitanja - rekao je Skoko.

Pravobranilaštvo BiH je potvrdilo da je obaviješteno o namjeri Hrvatske da ide u arbitražu, a vlast Republike Srpske ići će na ucjenu ako HEP ostane pri arbitraži.

- Ako Hrvatska ne želi dogovor, onda će dobiti tužbu za hidroelektranu Dubrovnik, koja je znatno veća od njihove za Gacko - rekao je premijer RS-a Radovan Višković i pozvao Hrvatsku da se postigne dogovor bez tužbenih zahtjeva.

VEZANI TEKST - I prijeratni dug se mora vraćati: Trećina struje iz RiTE Ugljevik ide Sloveniji

A hidroelektrana Dubrovnik je građena kao dio ssistema tri hidroelektrane - Trebinje 1, Trebinje i Trebišnjica. Akumulacijski potencijal je Bilećko jezero i dio infrastrukture nalazi se na teritoriju RS-a. Prije nekoliko godina isto pitanje reciprociteta potegao je i ministar industrije energetike i rudarstva Petar Đokić, rekavši da se i u tom pravcu može ići ako ne dođe do mirnog rješenja spora.

Ipak, problem je malo dublje prirode ako se vratimo malo više od decenije unazad. Tadašnji potpredsjednik hrvatske Vlade Radimir Čačić i premijer RS-a Aleksandar Džombić dogovorili su 2012. na sastanku u Banjoj Luci formiranje zajedničke kompanije za izgradnju hidroelektrane Dubrovnik 2, vrijednosti 170 miliona eura. Bilo je predviđeno da hidroelektrana kapaciteta 300 megavata bude izgrađena kod Dubrovnika, a da se opskrbljuje vodom iz Hidroelektrane Trebišnjica.

Iako su obojica najavili završetak radova tri godine kasnije, projekt nikad nije realiziran. Iz RS-a su hrvatskoj strani poslali i ponudu za gradnju hidroelektrane Dubrovnik 2, ali bez odgovora, što je na kraju dovelo do aktiviranja projekta Gornji horizonti, starog više od pet decenija.

A ako do arbitraže dođe u slučaju RiTE Gacko, malo je vjerojatno da će se primjenjivati reciprocitet, smatraju stručnjaci, iako bi sve ovo moglo biti razlog spora. Taj spor će, kaže Mandić, sigurno pripasti Hrvatima, zbog identičnog slučaja koji su Slovenci vodili protiv BiH, potražujući naknadu za ulaganje u Rudnik i Termoelektrane Ugljevik.

Slovenija je tužila i dobila RSepubliku Srpsku koja mora isplatiti Slovencima 67 miliona eura i osigurati isporuku trećine električne energije dok god je termoelektrana u funkciji. Đokić poručuje da je povoljno okončan spor za RS, jer da je zahtjev prihvaćen u cijelosti, koji je uz kamatu iznosio više od milijardu eura, to bi već bio problem.