Sistem hraniteljstva u našoj zemlji dovoljno je razvijen da je počela realizacija ideje da se u hraniteljske porodice počnu smiještati djeca izbjeglice, odnosno migranti, koja nisu u pratnji srodnika, a u Bosni i Hercegovini žele dobiti azil i ostati neko vrijeme.

Edin Šestan

- Hraniteljstvo je jedan od naših prioriteta i naša je obaveza da sva djeca odrastaju u porodici, a ukoliko to nije biloška porodica, onda da to bude porodica koja ispunjava najbolje uvjete. Mi još nemamo zakonske propise za zbrinjavanje djece koji su migranti, ali želimo napraviti pripreme i stvoriti uvjete i za tu kategoriju djece. Tek smo na početku, ali želimo biti spremni kada se napravi zakonska regulativa - kaže Edin Šestan, pomoćnik kantonalnog ministra za oblast socijalne zaštite, zaštite civilinih žrtava rata i zaštite porodica sa djecom.

Elvir Čamdžić iz Centra za socijalni rad Banovići, koji je i licencirani trener u Federaciji BiH za obuku hraniteljskih porodica, kaže da bilo koja porodica može postati hraniteljska s tim da mora ispunjavati određene uvjete. U toj porodici ne smije biti registrirano nasilje ili poremećeni odnosi, a potreban je određeni materijalni i stambeni status.

- Moraju proći određene edukacije, kroz koje ih upoznajemo da su djeca koja dolaze u hraniteljske porodice imala probleme u valstitim porodicama, nasilje, zanemarivanje ili zlostavljanje. Postoje i naknade za hraniteljsku porodicu te naknada hranjeniku za njegovo potrebe, a u TK ukupna naknada iznosi između 550 do 600 KM. Sve porodice se vežu za djecu i naknada im nije prioritet. Djeca u hraniteljskim porodicama borave do 18 godine ili do 26, ukoliko se redovno školuju. Nakon toga postoji mogućnost da ostanu još godinu po zavšteku školovanja. Porodice uglavnom uzimaju po jedno dijete, ali je praksa da ne razdvajamo braću i sestre - pojašnjava Čamdžić.

Elvir Čamdžić

Kada je u pitanju smještanje djece migranata u hraniteljske porodica, dok se čekaju izmjene zakona na novou BiH prvi koraci su već poduzeti.

- Obavili smo dodatnu edukaciju i senzibilazaciju ljudi u centrima za socijalni rad, koji rade na poslovima hraniteljstva, a radili smo i na edukaciji hraniteljskih porodica. Mene raduje pristup naših hranitelja, koji kažu da su djeca samo djeca bez obzira odakle dolaze - kaže Čamdžić.

Inače, Udruženje za edukativnu i savjetodavnu podršku hraniteljstvu u FBiH, u saradnji sa Federalnim ministarstvom rada i socijalne politike i Ministarstvom za rad, socijalnu politiku i povratak TK počelo je realizaciju projekta pod nazivom Jačanje sistema hraniteljstva za zaštitu djece bez roditeljskog staranja uključujući djecu bez pratnje i tražioce azila uz podršku UNICEF-a BiH.

- Uradili smo priručnik po kojem je obavljena edukacija, a sada trebamo izmijeniti zakon tako da djeca izbjeglice ili migranti koja odluče da ostanu ovdje imaju mogućnost da ostvare prava kao i sva naša djeca. Mi smo pripremili teren i naredni korak je promjena zakona - kaže Suada Selimović, predsjednica Udruženja za edukativnu i savjetodavnu podršku hraniteljstvu u FBiH.

Suada Selimović

Mnogi ljudi godinama čekaju da usvoje dijete, ističe Suada Selimović, a onda kroz hraniteljstvo pronađu svoju životnu misiju.

- Ljubav djetetu se može dati i putem hraniteljstva. Mi imamo i hitno hraniteljstvo i djecu migrante koje nemamo gdje smjestiti tokom noći. Ukoliko u sistemu postoji porodica koja je spremna da primi to dijete, da ne bude na ulici ili u nekoj prihvatnoj stanici, onda smo puno postigli - poručila je ona.