open-navfaktor-logo
Prijava
search iconJavi Faktoru
search
Pravi trenutak
Isović: Nema ozbiljne reforme, a i rasterećenja privrede bez smanjenja doprinosa, to je davno trebalo uraditi
Najave o subvencioniranju 140.000 radnika bez smanjenja doprinosa je put ka korupciji, neracionalnom administriranju, stranačkom i političkom subvencioniranju, socijalnoj, a ne tržišnoj privredi, upozorava Šerif Isović
AUTOR: E. Duvnjak-Šalaka
20.01.2025. u 07:40
get url
text
Šerif Isović
Šerif Isović
FOTO: Faktor
Šerif Isović, bivši direktor Porezne uprave FBiH, u razgovoru za Faktor kaže kako je sadašnji trenutak povećanja minimalne plaće na 1.000 KM koji će dovesti do lačanog rasta gotovo svih plaća i rast indirektnih poreza od skoro 10 posto, idealan trenutak za hitno ukidanje doprinosa na teret poslodavca.
Naglašava da bez smanjenja doprinosa nema rasterećenja privrede i da je to trebalo davno uraditi.
Danas bi minimalna plaća bila veća od 1.000 KM 
Odluka Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o minimalnoj plaći koja je sa 619 KM podignuta na 1.000 KM bez prethodnog smanjenja stope doprinosa poslodavcima izazvala je buru u javnosti, ogromno nezadovoljstvo poslodavaca koji su zaprijetili otkazima radnicima.
- Nema ozbiljne reforme, a i rasterećenja privrede bez smanjenja doprinosa i to upravo doprinosa na teret poslodavaca. Sama činjenica da poslodavac plaća doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) od šest posto na svoj teret, koji ne ulaze u invalidsko-penzioni staž radnika, predstavlja čin kažnjavanja poslodavca što zapošljava radnika.
Smanjenje doprinosa je trebalo davno uraditi i mogu reći da sam još 2015. godine predlagao ukidanje doprinosa na teret poslodavca, a da se eventualni gubitak javnih prihoda zbog ukidanja ovih doprinosa nadomjesti drugačijim oporezivanjem nekih drugih prihoda i rastom minimalnih plaća, podizanjem minimalne plaće svake godine minimalno 50 do 100 KM, a sve u zavisnosti od ekonomskih kretanja.
Sve analize i sada mogu potvrditi da je to bio dobar prijedlog. Da smo tada to prihvatili i uradili, danas bi minimalna plaća bila značajno veća od 1.000 KM, a doprinosi bi skoro devet godina bili niži za 10,5 posto - govori Isović.
Dodaje kako bi to značajno imalo pozitivne poljedice i na rast ukupnih javnih prihoda, a i na ukupan privredni rast.
Pravi trenutak za ukidanje doprinosa na teret poslodavca 
- Potvrda ovoj tvrdnji su i podaci o uplati doprinosa koji su u 2014. godini naplaćeni u iznosu od 2,7 milijardi od čega se na PIO odnosi 1,5 milijardi, a u 2023. godini su naplaćeni u iznosu višem od pet milijardi od čega se 2,8 milijardi odnosi na PIO. Potpuno je pogrešna politika bila čuvanja minimalne plaće od 2008. do 2022. godine u iznosu od 340 do 400 KM, a s druge strane zadržati visoke stope doprinosa koje su i same po sebi uzrok sive ekonomije jer uvijek visoka stopa poreza ili doprinosa je veći motiv za sivu ekonomiju. Stoga, mislim da je trenutak povećanja minimalne plaće koji će dovesti do lančanog rasta gotovo svih plaća i rast indirektnih poreza od skoro 10 posto, idealan trenutak za hitno ukidanje doprinosa na teret poslodavca - kazao je Isović.
Ukazuje kako se eventualni nedostatak sredstava koji se može dogoditi samo u kratkom roku treba rješiti smanjenjem sive ekonomije i budžetskim sredstvima od indirektnih poreza.
- Indirektni porezi su u 2024. godini imali rast za više od 900 miliona KM ili 8,5 posto, a u 2025. treba očekivati značajno veći rast jer ako ovom rastu dodamo i rast po osnovu porasta plaća, za očekivati je značajno veći rast nego u 2024. godini. Naime, ako uzmemo u obzir da u FBIH ima cirka 553.000 zaposlenih i da se u prosjeku svima poveća plaća samo za 100 KM koja će se iskoristiti za ličnu potrošnju, to će dovesti i do povećanja uplate PDV-a za cirka 110 miliona maraka - rekao je Isović.
Osvrnuo se na odnos poslodavaca i uposlenika.
Stranačko i političko subvencioniranje 
- Zaposlenici i njihovi poslodavci ne bi trebali biti na različitim stranama i ponašati se kao neprijatelji, već kao iskreni poslovni partneri. Poslodavci i zaposlenici su ti koji zarađuju novac, pune budžete i "hrane" vlast. Zbog toga trebaju imati više sinergije u kreiranju dobrih rješenja, a i aktivni u "nadzoru" racionalnog i efektivnog trošenja novca kojim pune javne budžete. Njihov timski rad trebao bi biti pritisak na vlast da od vlasti naprave partnera koji će hitno pokrenuti fiskalne i druge reforme, a prije svega smanjenje poreza, doprinosa i drugih dadžbina i parafiskalnih nameta privredi. Smanjenje sive ekonomije, jačanje kapaciteta Porezne uprave i institucija koje doprinose smanjenju sive ekonomije. Zatim, donošenje zakona o pravičnoj raspodjeli javnih prihoda, zakona kojim bi se za sve nivoe vlasti propisalo koji porezi i naknade se mogu propisivati. Donošenje jedinstvenog zakona o porezu na promet nekretnina, imovine, naslijeđa, komunalnih taksi i dr. naknada. Zakon o regulisanju poreznog duga. Donošenje zakona o javnim registrima: registar pravnih lica, preduzeća, registar udruženja, obrtnika, stranih predstavništava, nekretnina pokretne imovine, vrijednosnih papira. Učinkovitija kontrola granice, fiskalizacija, informatizacija, digitalizacija... - rekao je Isović i upozorio:
- Najave o subvencioniranja 140.000 radnika bez smanjenja doprinosa je put ka korupciji, neracionalnom administriranju, stranačkom i političkom subvencioniranju, socijalnoj, a ne tržišnoj privredi što će sve imati negativne posljedice na zaposlenost, rast cijena i društvenog bruto proizoda…
comment
prikaži komentare (0)
POVEZANO
2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.