Svjesna sam da radim nešto što je ilegalno, ali šta mi preostaje? Prenio sam bočicu preko granice više puta. Svaki put strahujem da će me policija zaustaviti i pretresti auto. Država mi nije ostavila izbor...  

Sve su ovo rečenice koje su što privatno, što javno, izgovorili građani Bosne i Hercegovine koji su na crnom tržištu nabavljali ulje kanabisa i druge preparate ili su ga legalno nabavili u nekoj drugoj zemlji, pa ilegalno unijeli u BiH.

Legalizacija kanabisa u medicinske svrhe pitanje je koje se u javnom prostoru BiH poteže godinama. Šta je zapravo sporno da Vijeće ministara BiH konačno da zeleno svjetlo, nikome nije jasno. Neki odgovori bi se i mogli naslutiti, no ovog puta se nećemo njima baviti. 

Trenutno činjenično stanje je to da je Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine prije godinu predložila izmjenu liste opojnih droga. Izmjena liste opojnih droga, psihotropnih tvari, biljaka iz kojih se može dobiti opojna droga i prekursora je na kosultacije upućena 11. septembra 2023. i predviđa da kanabis bude premješten iz tabele zabranjenih u tabelu supstanci i biljaka pod strogom kontrolom.

Listu donosi Vijeće ministara, a njenu izmjenu predlaže ova agencija i Komisija za suzbijanje zloupotrebe opojnih droga. Prethodno je potrebno da niz institucija daju mišljenje. 

-  Agencija za lijekove očekuje da i Vijeće ministara BiH, kao odlučujuće tijelo, prepozna značaj i opravdanost upotrebe kanabisa u medicinske svrhe i što prije da zeleno svjetlo – odgovor je iz Agencije za lijekove još prošle godine. 

U Vijeću ministara još nema odluke. 

Zbog čega bi zapravo trebalo da Vijeće ministara donese pozitivnu odluku, šta bi to značilo i za samu državu i suzbijanje crnog tržišta, šta bi to značilo za zdravstvene ustanove i apoteke, na kraju krajeva šta bi to značilo za pacijente koji su i najvažniji u cijeloj priči, Faktoru je objasnila Jelena Brčkalo, magistar farmacije. 

Brčkalo objašnjava da bi proces legalizacije trebalo dovesti do kraja iz više razloga, a jedan od njih je i taj što se ova biljka i njeni derivati koriste, odnosno mogu naći na crnom tržištu BiH. Svi ti pripravci koji se na ovakav način mogu nabaviti ne prolaze nikakve kontrole, Agencija za lijekove nije obavezna u slučaju crnog tržišta biti odgovornom niti za jedan takav preparat. 

- Važno je odmah na početku objasniti razliku između lijeka i dodatka prehrani. Agencija za lijekove odgovara za registrirane lijekove, dok dodaci prehrani ne podliježu istoj rigoroznoj kontroli. Trenutno na našem tržištu postoje pripravci koji se klasificiraju kao dodaci prehrani, bez odobrenja, kontrole sastava, sigurnosti... 

Zakon zabranjuje trenutno upotrebu biljke Cannabis sativa u medicinske svrhe ili prehranu ljudi. Dodaci prehrani podliježu pod entitetsku nadležnost, tako da Agencija svakako ne odgovara za njih - pojašnjava Brčkalo. 

Dodaje da je u našoj državi industrijska konoplja legalna biljka koja se uzgaja u svrhu proizvodnje vlakna, sjemena za prehranu životinja... 

- Ta biljka ima identičan naziv, pripada istom rodu i porodici, kao i biljka koju nazivamo kanabis. Razlika je što je industrijska konoplja definisana kao biljka koja sadrži manje od 0,2 posto THC-a (tetrahidrokanabinol) u svom sastavu. Iz te biljke se može izvući značajna količina CBD-a (kanabidiol), koji se može koristiti u medicinske svrhe, ali to je i dalje u našem slučaju ilegalno - objašnjava nam mr. ph. Brčkalo. 

U slučaju legalizacije kanabisa, on bi se koristio uz preporuku doktora specijalista i svaki proizvod koji bi se pojavio na tržištu bio bi strogo kontroliran, a to znači sigurnost za pacijente u smislu da pouzdano znaju šta konzumiraju, kao i sugurnost u pogledu zakonitosti nabavke. 

- Cijela priča o legalizaciji marihuane u medicinske svrhe se svodi na rekvalifikaciju biljke Cannabis sativa iz grupe zabranjenih biljaka i supstanci u biljke i supstance pod strogom kontrolom i nadzorom. U supstance i biljke pod strogim nadzorom spadaju i supstance kao što su fentanil, metadon, kokain, phenobarbiton..., one se legalno koriste, imaju svoju terapijsku indikaciju. Za njih ne postoji u BiH problem, niti zloupotreba u smislu da se zloupotrebljavaju na propisane recepte, budući da se za njih vodi stroga kontrola, što od liječnika, što od magistara farmacije. Za svaki miligram ovih supstanci odgovaraju i apoteke i domovi zdravlja te ostale institucije gdje rade liječnici koji ove supstance mogu propisivati - objašnjava Brčkalo. 

S obzirom na to da su supstance koje naša sagovornica spominje legalne i pod strogom kontrolom, a dosta jači učinak imaju na ljude, zašto je onda kanabis zabranjen? Brčkalo je saglasna s tim da je ovo besmisleno. Objašnjava na primjeru fentanila, koji se i zloupotrebljava, ali ovdje govorimo o upotrebi lijeka pod strogom kontrolom, a ne o zloupotrebama mimo liječničkog nadzora. 

- Fentanil svakako ima puno veći rizik od zloupotrebe nego preparati na bazi kanabisa. Međutim, fentanil ima svoju dozvoljenu indikaciju za vrlo jake bolovo, najčešće kod pacijenata koji boluju od raka. Oni se isto vrlo strogo propisuju.

Zloupotreba fentanila ne potječe od slučajeva kada ljekar propiše recept, niti od apoteka, budući da su apotekama dozvoljeni samo flasteri fentanila (Durogesic). Fentanil se koristi u više oblika, i kao praškasta supstanca. Meguće je, ako neko dođe do flastera, da ih koristi u pogrešne svrhe, međutim, vrlo je teško uopće dobiti saglasnost da se ti flasteri propišu - objašnjava naša sagovornica. 

Fentanil se u posljednje vrijeme na svjetskom nivou često spominje upravo po zloupotrebama, a naročit problem imaju Sjedinjene Američke Države, dok se u Evropi i dalje vrši veoma stroga kontrola opojnih droga. Zbog toga smo Brčkalo pitali da pobliže pojasni ovaj problem. 

- I srednje jaki i jaki opoidi za bolove se u Evropi, tako i BiH, jako rijetko propisuju. Izbjegava se njihova upotreba, a fentanil je samo za ekstremne slučajeve. Koristi se blagi do umjereni opojni analgetik tramadol. U Evropi još uvijek nije toliko izražen problem kao u Americi sa fentanilom.

U SAD-u, koliko sam upratila, imaju više od 100.000 u godini smrtnih slučajeva uzrokovanih predoziranjem. Fentanil je droga slična heroinu koja je 30 do 40 puta potentnija od heroina, tako da su potrebne puno manje količine da bi se osoba predozirala - objašnjava nam Brčkalo. 

Kada je u pitanju naša primarna tema, Brčkalo je pojasnila i razlike između THC-a i CBD ulja, za šta se koriste. 

- U praksi bi bilo moguće dobijati CBD i iz ulja industrijske konoplje, ali problem je legalizacije. CBD ulje je već od Svjetske zdravstvene organizacije kvalificirano kao sigurno za upotrebu. Ima dobar sigurnosni profil i pokazalo se da ne izaziva ovisnost, što je vrlo važno za ovu kvalifikaciju. Isto tako, UN-ova konvencija je 2020. godine sikula kanabis sa liste narkotika. 

Legalizacija kanabisa bi kod nas u suštini, prvo otvorila vrata uvozu gotovih lijekova, jer već postoje preparati za koje nama ne treba sirovina za proizvodnju. Postoji preparat Dronabinol, to jest lijek, koji ima već odobrene indikacije i od Evropske agencije za lijekova, za liječenje mučnine i povraćanja povezanih sa hemoterapijom te stimulacije apetita kod pacijenata koji boluju od raka i AIDS-a. To je derivat THC-a.

Također, postoji i darivat CBD-a Epidiolex koji ima odobrenu indikaciju za određene vrste epilepsije. Momenat kada bi se ovaj lijek prebacio, reklasificirao u biljke i supstance pod strogom kontrolom, bez obzira što nema registrovanog lijeka na našem tržištu, mogao bi se osigurati interventnim uvozom za pojedine pacijente. Mogli bi se barem ovi preparati osigurati - objašnjava nam Brčkalo. 

Ona kaže i kako CBD ulje ima pokazana djelovanja u liječenju simptoma Parkinsonove bolesti, distonije, hroničnih bolova, neuropatske boli, migrena, insomnija...

- Također, legalizacija bi omogućila korištenje ovog ulja pacijentima s tim da bi imali osigurano korištenje kvalitetnog i kontrolisanog proizvoda. Agencija za lijekove bi iznad svega bila zadužena za davanje odobrenja za lijekove i preparate, poslije toga bi apoteke i ljekarne bile odgovorne za kontrolisanje količina tih supstanci te bi se mogli praviti galenski i magistralni preparati na bazi CBD ulja.

Vrlo širok spektar primjene, s tim da bi to isto bilo tretirano kao kontrolisana supstanca te bi se držalo u sefu sa fentanilom, metadonom... Znale bi se tačne propisane količine, bilo bi propisano dozvoljeno doziranje, pravilne indikacije za koje se koristi, način primjene, za razliku od ovog sad što se dešava kada ljudi to nabavljaju na crnom tržištu - kaže mr. ph. Brčkalo. 

Trenutno, kako kaže sagovornica, ne postoji nikakva garancija u pogledu sadržaja preparata do kojih se dolazi na crnom tržištu. 

Ona objašnjava i primjer iz vlastite prakse. 

- Ljudi su me pitali za smole kanabisa kada nabave za enormne cijene, u ovom slučaju je bilo 1.200 eura. Gospođa me pitala da li znam išta vezano za doziranje. Ali, ja njoj ni na kakav način tu ne mogu pomoći. Rekla je da je svjesna svega, da je to ilegalno, da rizikuje, krši zakon. Međutim, ne mogu joj pomoći po pitanju upute za doziranje, jer ja ne znam šta se nalazi u toj eprivetici koju je ona meni pokazala - ispričala nam je Jelena Brčkalo, magistar farmacije. 

Upravo da se ovakve stvari ne bi dešavale, Brčkalo je jedna od onih ljudi iz struke, a takvih je većina, koji smatraju da državni organi trebaju okončati postupak legalizacije kanabisa i tako suzbiti zloupotrebe, olakšati pacijentima.