VEZANI TEKST - Čomor: Kada se to ZHK suočio sa migrantskom krizom, a za kojeg HNS traži pare preko amandmana?

U obrazloženju ovog amandmana koji su uložili zastupnici HDZ-a i "Osmorke" navedeno je, između ostalog, da posebno smatraju nužnim ukazati da se Zapadnohercegovački kanton zbog svog geografskog položaja kontinuirano suočava s dva sigurnosna izazova, a to su pitanja migrantskih ruta i trgovine ljudima.

Zastupnik SDA Eldar Čomor reagirao je i kazao da je neprihvatljivo da se federalni novac prebacuje na Zapadnohercegovački kanton zbog migranata, dodavši da ovaj kanton nije podnio nikakav teret migrantske krize.

A evo šta o tome unazad tri godine, u kontinuitetu, kažu izvještaji i infomacije Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine koji se tiču migrantske krize.

Posljednja informacija o stanju iz oblasti migracija je ona za prvih šest mjeseci 2022. godine. U ovoj informaciji se ističe da je najveći migracijski pritisak na ulazu u BiH i dalje na području djelovanja Jedinice granične policije Zvornik i Hum-Foča. Kada je u pitanju izlaz iz BiH, migracijski pritisak je prisutan u zonama djelovanja graničnih prijelaza Velika Kladuša, Orašje, Bosanski Brod, Bosanska Gradiška, Izačić, te Graničnog prijelaza Gorica, jedinog na području Zapadnohercegovačkog kantona.

No u informacijama za 2021. i 2020. godinu uopće se ne spominje Gorica.

Informacija za 2021.

Nadalje, u šestomjesečnom izvještaju koji se odnosi na 2022. godinu spominje se i saradnja u nadzoru granice pa se nabraja ko je sve pružio podršku Graničnoj policiji BiH. Ne spominje se MUP Zapadnohercegovačkog kantona već samo, kada su u pitanju kantoni, MUP Posavskog kantona, MUP Hercegovačko-neretvanskog kantona i MUP Livanjskog kantona.

Istaknuto je i da je ukupan broj nezakonitih migranata prijavljenih Službi za poslove sa strancima u šest mjeseci 2022. i dalje ispod nivoa u 2019, kada je zabilježen najveći njihov priliv.

U ovoj informaciji se govori i o saradnji s tužilaštvima u cilju procesuiranja krijumčara migranata. Navedeno je koliko je koja policijska agencija podnijela izvještaja. MUP ZHK u šest mjeseci 2022. godine nije podnio nijedan izvještaj Tužilaštvu BiH, a tokom 2021. podnio je jedan izvještaj zbog krijumčarenja ljudima protiv dvije osobe.

U prethodnoj informaciji o stanju iz oblasti migracija, koja se odnosi na 2021. godinu, između ostalog je navedeno da krijumčari migrante prevoze iz Srbije preko rijeke Drine do Bihaća, Velike Kladuše, Bosanskog Broda i Bosanske Gradiške. Ne spominje se nijedno mjesto na području Zapadnohercegovačkog kantona u čijem se sastavu nalaze Grude, Široki Brijeg, Posušje i Ljubuški.

U 2021. godini je MUP ZHK evidentirao šest prekršaja koje su počinili stranci i podnijeli su četiri izvještaja o počnjenim krivičnim djelima. Poređenja radi, MUP USK je u isto vrijeme evidentirao 46 prekršaja i podnio izvještaja o počinjenim krivičnim djelima.

U dokumentu pod nazivom Migracioni profil BiH za 2021. godinu, posljednjem koji je dostupan na stranici Ministarstva sigurnosti BiH, navedeno je da se naša država suočava s pojačanim nezakonitim migracionim kretanjima od posljednjeg kvartala 2017. godine, a da je broj nezakonitih migranata u 2021. godini najmanji na godišnjem nivou od kada se bilježi povećan nezakonit ulazak migranata na teritoriju BiH.

VEZANI TEKST - Blago porastao broj nezakonitih migranata, najveći pritisak na području Zvornika i Huma

Navode se i smještajni kapaciteti za migrante. Nijedan nije na području Zapadnohercegovačkog kantona. Postoji Imigracioni centar u Istočnom Sarajevu kojim upravlja Služba za poslove sa strancima, Azilantski centar u Delijašu kojim upravlja Sektor za azil Ministarstva sigurnosti BiH, kapaciteti Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH u Salakovcu, zatim u Kantonu Sarajevo bivša kasarna "Ušivak" Hadžići i bivša kasarna "Blažuj" Ilidža, a u Unsko-sanskom kantonu za smještaj migranata postojala je "Sedra" u Cazinu, "Bira" u Bihaću, tu je "Miral" u Velikoj Kladuši, "Borići" u Bihaću, "Lipa" u Bihaću.

Kamen temeljac za izgradnju edukacijsko-obučnog kompleksa za koji su tražena i usvojena četiri miliona KM iz budžeta FBiH, položen je u oktobru prošle godine, a jednu lopatu zemlje bacio je i lider HDZ-a Dragan Čović.

Tada je ministar unutrašnjih poslova ZHK David Grbavac rekao da je ovaj kanton jedan od najsigurnijih područja na prostoru Bosne i Hercegovine. Sudeći prema medijskim izvještajima sa svečanosti, nije bilo spomena migranata.