Politička matematika u Federaciji Bosne i Hercegovine ponovo se zakomplicirala oko termina održavanja 30. sjednice Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, koja je već jednom bila zakazana pa odgođena, dok novi datum i dalje ostaje nepoznanica.

Predsjedavajuća Doma Azra Okić poručila je da su pregovori o održavanju sjednice u toku, ali da se još ne može govoriti o konkretnom terminu.

Istovremeno je za Faktor naglasila da na ranije utvrđenom dnevnom redu nije bio predviđen izbor sudija Ustavnog suda BiH, ali da to ne znači da se dnevni red ne može naknadno proširiti – što u političkom prijevodu obično znači da je sve moguće, ali ništa nije dogovoreno.

Podsjetimo, blokada u Parlamentu Federacije BiH nastala je upravo oko izbora dvoje sudija Ustavnog suda BiH. Komisija za izbor i imenovanja Zastupničkog doma završila je svoj dio posla i kao prvorangirane kandidate predložila Ankicu Artuković i Dženetu Omerdić.

I tu, po običaju, počinje onaj poznati politički "ali".

Naša stranka je na press konferenciji poručila da neće podržati ove kandidate, navodeći postojanje mogućeg sukoba interesa. HDZ BiH insistira na tome da se izbor sudija mora provesti do kraja, dok SDP, barem prema dosadašnjim porukama, nema suštinskih primjedbi – posebno kada je riječ o kandidatkinji Omerdić, koja je šefica kabineta člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića.

Izbor dvoje sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, koje bira Federacija BiH, aktuelno je ovih dana zbog odlaska u penziju sudija Valerije Galić i Mirsada Ćemana.

Stoga je 18. juna zasjedalo nadležno tijelo Zastupničkog doma Federalnog parlamenta, a to je Komisija za izbor i imenovanja. Prethodno je utvrđena rang-lista na osnovu prijave kandidata na konkursu.

Među 29 onih s kojima su obavljeni intervjui, s najviše bodova ocijenjena je Katica Artuković, dok je drugorangirana Dženeta Omerdić.

Prema proceduri, Komisija za izbor i imenovanja upućuje prijedlog, a o konačnom izboru sudija iz Federacije za državni Ustavni sud odlučuje Zastupnički dom Federalnog parlamenta.

I tako se politička priča ponovo vraća na dobro poznati obrazac: formalno postoji volja, proceduralno postoji prijedlog, ali suštinski – ne postoji većina koja bi to pretvorila u odluku.

U tom svjetlu, sve je jasnija i ocjena dijela opozicije da se sjednica zapravo ne zakazuje upravo zato što nema dovoljno ruku za izbor ustavnih sudija. A kada nema ruku, nema ni datuma – bez obzira na to koliko se to zvalo "pregovorima".

Za sada, 30. sjednica ostaje u zoni političkog čekanja: najavljena dovoljno da postoji u komunikaciji, ali nedovoljno usaglašena da se zaista i održi.