Ljekari odlaze iz službi porodične medicine i hitne medicinske pomoći, bilo da je u pitanju otkaz, odlazak u penziju ili na specijalizaciju, a istovremeno se malo njih prijavi na konkurs da rade u domovima zdravlja, pa se tako na posljednji konkurs u banjalučki Dom zdravlja nije prijavio nijedan doktor, pišu Nezavisne.

U ovom Domu zdravlja je samo ove godine Službu porodične medicine napustilo pet doktora medicine i pet specijalista porodične medicine, dok je primljeno šest doktora.

Do 31. decembra Službu porodične medicine napustit će još tri specijalista porodične medicine zbog odlaska u penziju, a u 2025. će je napustiti pet doktora. 

Također, Službu hitne medicinske pomoći ove godine napustila su tri, a primljen je jedan doktor medicine. Iduće godine će je napustiti dva zbog odlaska u penziju. 

I prošle godine je bilo "odliva".

- Dom zdravlja je od decembra 2023. godine do februara ove godine dva puta raspisivao konkurse za zaposlenje sedam doktora u Službi porodične medicine te su se prijavila samo dva doktora, od kojih je jedan odustao.

Na posljednjem konkursu, koji je objavljen 3. septembra, tražili smo dva doktora medicine - specijalista urgentne medicine, pet doktora medicine - specijalista porodične medicine, te po dva doktora medicine u Službi porodične medicine i u Službi hitne medicinske pomoći sa edukativnim centrom, ali se nije prijavio nijedan doktor - kazali su iz Doma zdravlja Banja Luka.

Draško Kuprešak, predsjednik Udruženja doktora porodične medicine RS-a, objasnio je da je veliki problem manjak ovih ljekara i u regionu.

- Udruženje je kroz analizu ukazalo nosiocima zdravstvene politike da trebaju ozbiljnije sagledavati i planirati ljudske resurse. Tu vidimo slabost menadžera i lokalnih politika. Domovi zdravlja su odgovornost skupština, načelnika i gradonačelnika, a u planiranju ljudskih resursa domovi zdravlja i rukovodstvo moraju bliže sarađivati, s obzirom na nedostatak ljekara, ali i laboranata, radioloških tehničara...

Morat će se promijeniti stav u smislu da, ako neke lokalne zajednice žele da imaju kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, potrebno je više ulagati, prije svega, u studentsku populaciju. Jedan od naših prijedloga je bio da se studenti medicine, pete i šeste godine, kroz ugovorni odnos obavežu na stipendiranje te se vrate u domove zdravlja, upoznaju sistem i rade dvije godine pa, ako žele, karijeru nastave u bolničkom sektoru - istakao je Kuprešak.

Kazao je da je veliki odliv medicinskih radnika u bolnički sektor.

- Posao koji radimo je veoma težak, a od nas se očekuje da za 15 minuta odgovorimo na zdravstveni problem. U bolnicama su primanja daleko veća jer se u 2024. godine 475 miliona KM izdvojilo za sekundarni i tercijarni nivo, a za domove zdravlja otprilike 182 miliona KM - naveo je Kuprešak.