Država, u slučaju Bosne i Hercegovine entitetske vlade,
pohlepa trgovaca, globalni ekonomski potresi, shvatanje tržišne ekonomije na
poseban bh. način..., jesu li ovo razlozi za divljanje cijena, pogotovo osnovnih
životnih namirnica, kojem svjedočimo posljednih sedmica i mjeseci?
Za prof. dr. Željka Šaina, nekadašnjeg dekana Ekonomskog
fakulteta u Sarajevu, nema dilema.
- Najveća odgovornost je na regulatoru, u našem
konkretnom slučaju to je Vlada Federacije BiH. Tržište i odnosi unutar njega
moraju biti regulisani. Znači, najveća odgovornost je na Vladi FBiH – kazao je
Šain za Faktor.
S druge strane, predsjednik Akademije nauka i umjetnosti BiH i
također bivši dekan Ekonomskog fakulteta u Sarajevu prof. dr. Muris Čičić
smatra da je problem u nečemu drugom.
- Mi imamo drugi problem, mnogo važniji od dizanja
cijena. Standard naših građana je nizak, dominiraju niske plaće, slaba nam je
produktivnost... Hajmo govoriti o slaboj razvijenosti BiH, niskim stopama
rasta, mentalitetu ljudi ostalom još iz doba socijalizma.
Znate onu, ne mogu me malo
platiti koliko ja mogu malo raditi. Mi smo mentalitetom ostali u onom sistemu,
a prošlo je skoro 40 godina – objašnjava Čičić za Faktor.
Naglašava da tržišna ekonomija, odnosno princip ponude i
potražnje određuje visinu cijena.
- Tržišna ekonomija ima "hiljadu" elemenata. Cijena predstavlja
ili je određuju vrijednost proizvoda, troškovi, psihologija potrošača,
proizvođača, prodavača... Naravno, tu je i utjecaj globalnih kriza – ističe Čičić.
Dodao je kako je loše ako se država miješa po pitanju određivanja
cijena.
- Struktura cijena je kompleksna i u nju se ne treba
miješati država. Najbolja je ekonomija u koju se država ne petlja. Hajmo
pričati kako povećati proizvodnju, produktivnost... Cijene su takve kakve jesu
i one se ne mogu mijenjati na način, "hajmo sjesti i smanjiti cijene". To je
promašena priča – poručio je Čičić.