Kod četvero djece u Kotor-Varoši potvrđen je virusni meningitis, zbog čega su mališani hospitalizovani u Univerzitetskom kliničkom centru (UKC) entiteta Republika Srpska, gdje primaju neophodnu terapiju i niko nije životno ugrožen.
Potvrdio je to direktor kotorvaroškog Doma zdravlja "Sveti Pantelejmon" Vladimir Bibić koji je rekao da je testirano petnaestak djece koja su se javila sa simptomima visoke temperature i povraćanjem, pišu
Nezavisne novine.
- Virus je potvrđen kod troje djece iz vrtića i jednog osnovca. Nismo ništa prepustili slučaju, zato smo djecu poslali u UKC. Iz Instituta za javno zdravstvo RS-a su nam savjetovali da se higijena podigne na viši nivo, ali nije bilo preporuke da se škola ili vrtić zatvore - rekao je Bibić, podsjetivši da se sve dogodilo polovinom prošle sedmice.
Naglašava da situacija nije alarmantna i da vjeruje da neće doći do epidemije.
Bibić je istakao da pedijatrijska služba Doma zdravlja prati situaciju te da su i ljekari u Službi hitne pomoći dobili instrukcije kako da postupaju ukoliko se javi neko sa simptomima koji bi mogli ukazivati na ovo virusno oboljenje.
Prim. dr. Ednan Drljević, infektolog, kaže da virusni meningitisi (adenovirusi, echovirisi, coxsackie virusi), koji nisu u sklopu neke teške virusne bolesti, imaju bolju prognozu u liječenju.
- Zato stanje i nije tako alarmantno i nije proglašena epidemija za razliku kada se otkrije jedan bakterijski meningitis nakon čega se odmah moraju poduzeti određene mjere jer se radi o opasnosti najvišeg nivoa kada postoji prijetnja od širenja bolesti, odnosno od epidemije. U takvim slučajevima čitavo zdravstvo se diže na noge, pogotovo ako se radi o meningokoknom meningitisu - ističe Drljević te dodaje da se tokom ljetnih mjeseci na našim prostorima javlja veliki broj meningitisa, ali i u jesen.
Ko i kada obolijeva od virusnog meningitisa?
Najčečšće obolijevaju djeca do pete godine života najčešće feko-oralnim putem.
Što se tiče perioda u kome djeca najčešće obolijevaju to je ljeto i rana jesen. Više od 90 posto virusnih meningitisa uzrokovano je upravo enterovirusima.
Enterovirusi se šire (prenose) na različite načine:
- fekalno-oralnim putem, gutanje hrane ili vode kontaminirane stolicom enterovirusom zaražene osobe.
- dodirivanje rukama kontaminirane površine (pljuvačkom zaražene osobe ili kapljicama koje se izbacuju kada zaražena osoba kiše ili kašlje) enterovirusom i zatim dodirivanjem usta.
- udisanjem enterovirusom kontaminiranih kapljica u zraku.
Virusni meningitis obično započinje simptomima virusne infekcije, kao što su temperatura, osjećaj opće slabosti, kašalj, bolovi u mišićima, povraćanje, gubitak apetita i glavobolja. Međutim, osobe povremeno nemaju simptome.
Kasnije, osobe imaju simptome koji upućuju na meningitis. To znači da obično imaju temperaturu, glavobolju i ukočen vrat. Pokušaj spuštanja brade do prsa uzrokuje bol i može biti neizvediv. Okretanje glave u drugim smjerovima nije tako teško.
Simptomi mogu nalikovati onima kod bakterijskog meningitisa, ali su obično manje teški i razvijaju se i napreduju sporije.
Većina osoba koje imaju virusni meningitis oporavlja se u roku od nekoliko sedmica, no većina pacijenata oporavi se nakon sedam dana.
Vakcinacijom protiv morbila ili zaušnjaka znatno je smanjena proširenost virusnog meningitisa koji inače nastaje širenjem tih bolesti.