Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić obratio se danas članovima Sjevernoatlntskog vijeća (NAC) u Briselu. 

Prilikom svog obraćanja članovima NAC-a član Predsjedništva Komšić iznio je svoje viđenje trenutne političke situacije u Bosni i Hercegovini, sa akcentom na put Bosne i Hercegovine prema punopravnom članstvu u NATO savezu.

Komšić je u nekoliko rečenica podsjetio na put Bosne i Hercegovine prema punopravnom članstvu u NATO savezu.

Podsjetio je da je put BiH prema članstvu u NATO savezu započeo još 2001. godine, donošenjem odgovarajuće deklaracije u Parlamentarnoj skupštini, iz čega je nastao Zakon o odbrani Bosne i Hercegovine, koji je propisao obavezu svih državnih institucija da rade na ispunjavanju kriterija za članstvo u NATO-u.

- Svoj zvaničan zahtjev za učešćem u MAP-u (Membership Action Plan) dostavili smo još 2009. godine, da bi NAC u 2018. godini pozvao Bosnu i Hercegovinu da učestvuje u MAP-u. Već naredne 2019. godine sačinili samo i dostavili prvi Godišnji nacionalni program (ANP), koji smo u dogovoru sa saveznicima preimenovali u Program reformi, te su u prethodnom periodu dostavljena četiri Programa reformi, a dostavljanje petog očekuje se veoma brzo - kazao je Komšić.

Dodao je kako se može zajednički ocijeniti da svi Programi reformi nakon 2019. godine su, zapravo, iste verzije onog iz 2019. godine, te da očekuje od svake naredne evaluacije NATO-a, da to jasno iskaže i postavi konkretne zadatke pred Bosnu i Hercegovinu.

- Osim toga, Bosna i Hercegovina je uzela učešće u dvije NATO misije, u Afganistanu i Iraku, zatim više misija Ujedinjenih nacija, te najzad niza vojnih vježbi sa NATO snagama u zemlji i inostranstvu, gdje je interoperabilnost Oružanih snaga Bosne i Hercegovine ocijenjena veoma visoko - naveo je Komšić.

S druge strane, kako je istaknuo, trenutna politička situacija u Bosni i Hercegovini, inicirana prvostepenom presudom protiv Milorada Dodika, predsjednika entiteta Republika Srpska, jako je složena, te može predstavljati direktnu prijetnju po sigurnost zemlje i cijelog regiona.

- Imamo pravosudni postupak sa jedne strane, koji vode domaće pravosudne institucije, što se s druge strane pokušava pretvoriti u političko pitanje i neki unutrašnji dijalog, iako to ono u svojoj suštini nije jer se tu ne radi o političkom nego, prije svega, o sigurnosnom problemu.

Čak imamo takve signale da se kroz unutrašnji dijalog pokuša pregovarati i dogovarati neko rješenje, što je zapravo nemoguće, jer ne postoji politički dogovor ili sporazum koji može ili smije devalvirati odluke pravosudnih organa, jer bi to bio konačni udarac na vladavinu prava u našoj zemlji - kazao je član Predsjedništva Komšić.

Dodao je i da "smo potpuno svjesni da je ovo pitanje za domaće pravosudne i policijske institucije, koje to moraju same riješiti i čemu im eventualnu asistenciju mogu pružiti snage EUFOR-a, pa čak i NATO-a, kao jednakih pravnih slijednika nekadašnjeg SFOR-a, a kako je to već odlučeno u Rezoluciji 1575 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija iz 2004. godine".

- Koristim ovu priliku da vas podsjetim, kako su snage SFOR-a brzo reagirale 2001. godine u slučaju "Hercegovačka banka" i spriječile tadašnji udar na ustavni poredak koji se dešavao pod nazivom "Hrvatska samouprava".

- U kratkom zaključku, želim posebno istaći da Bosna i Hercegovina izdvaja 0.95 posto svoga GDP-a za odbranu, što je nedovoljno i što je, nažalost, ograničeno postojanjem Fiskalnog okvira, koji državni budžet ograničava na 500 miliona eura, iako bi on u stvarnosti trebao biti otprilike 15 milijardi eura.

Ako bismo ukinuli postojanje Fiskalnoga okvira, tada bismo imali dovoljno sredstava da ispunimo i svoju obavezu iz NATO kriterija za izdvajanje 2 posto GDP-a za odbranu - pojasnio je Komšić.

Istaknuo je da zbog svega pobrojanog, poziva NATO saveznike da se u narednom periodu, koji se tiče učešća Bosne i Hercegovine u MAP-u i njegovih pet poglavlja, dodatna pažnja posveti ispunjavanju političkih kriterija, posebno onih kojih se tiču vladavine prava i demokratije.

- U Bosni i Hercegovini trenutno se vrši udar na vladavinu prava od onih političkih aktera koji koriste sadašnji loš politički sistem za ostvarivanje niza blokada, čime se vrši udar na samu demokratiju i demokratske procese u zemlji.

U Bosni i Hercegovini postoji pozitivno raspoloženje otprilike 70 posto građana koji žele članstvo u NATO-u, što politički može zakočiti samo jedan član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, ili samo tri delegata u zakonodavnom organu vlasti koji se zove Dom naroda - pojasnio je Komšić.

Zato je od suštinske važnosti, kazao je, da naši saveznici iz NATO-a svoju pažnju, pored vojnih kriterija, usmjere i na političke kriterije, kako bismo otkočili procese, koji Bosnu i Hercegovinu vode ka članstvu u NATO savezu, kao i u zemlju u kojoj postoji vladavina prava i potpuna demokratija.