open-navfaktor-logo
search
Za Der Standard
Komšić žestoko o Schmidtu: Histeričan je kad mu se ukaže na greške, nije ga briga šta uništava u BiH
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić u intervjuu za austrijski list Der Standard govorio je o političkim aktuelnostima u BiH te je uputio žestoku visokom predstavniku u BiH Christianu Schmidtu, ali i američkoj administraciji.
23.06.2023. u 18:38
get url
text

- Komšić, jedan od tri člana Predsjedništva BiH, poziva na građansku državu. Njega biraju prvenstveno ljudi koji žele jednaka prava za sve građane i nikakav etnički nacionalizam. Kritike na njegov račun stizale su prvenstveno od hrvatskog nacionalističkog HDZ-a, koji bi radije vidio nekog od svojih pristalica na visokoj funkciji - navodi Der Standard na početku intervjua. 

Neke presude Evropskog suda za ljudska prava još uvijek nisu provedene. Koju vrstu implementacije biste bili za?

- Presude Dervu Sejdiću i Jakobu Finciju mogu se provesti u okviru ustava koji sada imamo, ali ne i u slučaju Zornić. Jer presuda u slučaju Zornić ruši cjelokupni koncept ustava. Pravnim akrobacijama se može puno postići. Ali to nije cilj. Cilj je da svi ljudi budu jednaki u Ustavu.

Sa ovako nedemokratskim i diskriminatornim Dejtonskim ustavom nikada ne možemo postati članica EU. Niko se ne usuđuje to otvoreno reći, a ljudi se stalno lažu. Dakle, morate pitati ljude: šta želite? Da li želiš da nastaviš ovako da živiš? Ako je to slučaj, onda moramo zaboraviti Evropsku uniju. Ovo nije pitanje koje treba postavljati međunarodnoj zajednici. Moramo odlučiti! 

Prošle godine je visoki predstavnik Christian Schmidt unio izmjene izbornog zakona i ustava federacije u interesu Hrvatske nacionalističke stranke HDZ-a, a ove godine je svojim odlukama postavio vladu koja ne bi stupila na dužnost demokratski. Koji su dugoročni efekti Schmidtovih odluka?

- Gospodin Schmidt je vrlo čudna osoba. Ja bih ga opisao kao slona u porculanu. Najgore je: izgleda da ga nije ni briga šta uništava u Bosni i Hercegovini. Nažalost, njegove reakcije su pomalo histerične kada se ukaže na njegove greške. Očigledno postoji problem u strukturi njegove ličnosti.

U svom prvom razgovoru sam mu predložio da kao dnevni red usvoji 14 reformskih prijedloga Evropske komisije. Ali on to nije želeo, ili možda nije razumeo šta sam mu rekao. U početku su njegove odluke djelovale pomalo naivno, ali posljedice su strašne. Suspenzija ustava na jedan dan, na primjer, nikada nije viđena nigdje u demokratskom svijetu. Putinu to ne bi ni palo na pamet, ali Schmidtu je zapravo palo. Da sam takav prijedlog dao dok sam studirao pravo, profesori bi me izbacili sa fakulteta i nikada mi ne bi dozvolili da ponovo budem primljen na pravni fakultet.

Napravio je brojne greške. Prvo je mislio da je Izborni zakon riješio u korist HDZ-a. Onda se ispostavilo da to nije slučaj. Zato se uspaničio i tražio novu odluku. Ali opet je pogriješio jer bi njegova odluka za četiri godine mogla ići protiv interesa HDZ-a. Ne samo da je prekršio svaki demokratski princip, nego je pokazao i da ne razmišlja o tome kakve će biti posljedice.

Ali što je najgore, međuetnički odnosi su se od njegovih odluka samo pogoršali. Dakle, ili je amater u svom poslu, ili je osoba sa lošim namjerama. Moje iskustvo je da su ljudi koji se bave politikom vrlo inteligentni ljudi i ponekad ta inteligencija može biti i vrlo opasna. Gospodin Schmidt je također političar, tako da ne mogu zamisliti da je amater, pa mislim da ima loše namjere.

SAD imaju ogroman uticaj na gospodina Schmidta. Na kojim se pretpostavkama zasniva politika SAD-a?

- Schmidt radi sve što od njega traži američka ambasada u Sarajevu. Činjenica je da preokret američke politike u cijelom regionu nije počeo s ovom američkom administracijom, već s Trumpovom administracijom i izaslanicima Matthewom Palmerom i Richardom Grenelom. O Izbornom zakonu i Ustavu smo već razgovarali 2017. godine. Ali sa ovom novom američkom administracijom, sada postoji intenzivan pritisak da se stvari urade onako kako su zamišljene. Mislim da američki državni sekretar Antony Blinken nema pravo znanje o tome šta se ovde dešava. Njegov savjetnik, Derek Chollet, vodi ga. Sebe vidi kao stručnjaka za Bosnu i Hercegovinu.

Amerikanci žele da izgrade navodnu stabilnost u regionu na tri glavne tačke: Albaniji, Srbiji i Hrvatskoj. Potpuno su preokrenuli svoj pristup. Ogradili su se od pozicije zagovornika ljudskih prava, vladavine prava i slobodnih medija. Vraćaju se na način na koji je šef američke vanjske politike Henry Kissinger upravljao stvarima.

U praksi to znači da zadovoljavaju one koji predstavljaju tri glavna nacionalizma na Balkanu. U Srbiji je to predsjednik Aleksandar Vučić i ideja "srpskog sveta" i "Otvorenog Balkana", a u Albaniji premijer Edi Rama sa idejom velike Albanije, au Hrvatskoj HDZ sa manjim "Velika Hrvatska". A Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Bosna i Hercegovina treba da plate cijenu. Naravno, kosovski premijer Albin Kurti to ne prihvata na taj način. Ni ljudi u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini to ne prihvataju samo tako. Dakle, oni koji odbijaju su pod pritiskom. Ali to su upravo političari koji iskreno vjeruju u demokratiju i zapadne vrijednosti,

Zato sam i pitao američkog ambasadora: Zašto, molim te, želiš da izgubiš prijatelje čak i ako ne dobiješ nove? Ali to očigledno nije važno. Netko je u Washingtonu očito imao naivnu ideju: Hrvatska je ionako u EU i NATO-u, a Edi Rama je također provjereni saveznik Washingtona i od povjerenja. Sad da izvučemo Srbiju iz zagrljaja Rusije ustupcima Vučiću! Ali to je veoma naivno.

Izgleda da SAD oživljava staro hegemonističko razmišljanje. Ovakvo razmišljanje u smislu etničkih zona uticaja bilo je već 1990-ih godina, a sadašnje američke diplomate, poput Chollet-a, bile su na Balkanu još 1990-ih. Ima li američki preokret ikakve veze s ovim?

- To je definitivno anahrona politika, to su stari šabloni, iako se cijeli svijet, Evropa, promijenio. I ovdje u Bosni i Hercegovini se sve promijenilo. Jedino što je ostalo isto su tragovi i rane od rata. U svakom slučaju, ova politika je izgrađena na potpuno lažnim temeljima. Također je veoma čudno da Gabriel Escobar, američki izaslanik za Balkan, izgovara iste rečenice kao i ruski ambasador u Bosni i Hercegovini. Kako je moguće da su se njih dvoje spojili na istoj osnovi?

Kakva je uloga EU u cijelom ovom kontekstu?

- EU uvijek pruža malo otpora Amerikancima, ali se na kraju uvijek savija. Ne očekujem ništa spektakularno od EU. Kada su u pitanju odnosi EU i SAD-a, ponekad imam utisak da je Brisel više katolik od Pape. Sada je visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Josep Borell užurbano zaprijetio sankcijama Kurtiju, samo da pokaže da Amerikanci ne čekaju da učine isto.

Ali svi oni griješe. Jer Kurti nije korumpiran i ne možete ga ucjenjivati. Morate razgovarati s njim drugačije. Bivši američki izaslanik pod predsjednikom Donaldom Trumpom, Richard Grenell, jednom je smijenio Kurtija, ali se Kurti vratio s još boljim izbornim rezultatom. Zašto ove diplomate misle da Kurti ne dobija nikakvu podršku naroda Kosova? Ne možeš ga uplašiti. Oni su sada zadužili albanskog premijera Edija Ramu da izradi statut za udruživanje srpskih zajednica na Kosovu. Kurti je Rami dobro odgovorio: dajte statut Vučiću da on to sprovede za albanske zajednice u Preševskoj dolini u Srbiji.

Ne razumijem zašto Brisel i Washington poduzimaju tako ishitrene, nervozne i nemarne korake. Samo postoje ljudi koji neće popustiti osim ako ih Amerikanci ne uvjere. I Amerikanci te ljude mogu negdje fizički odgurnuti u stranu, ali ideje tih ljudi i dalje ostaju među ljudima. To ne može da se odugovlači. Zato je toliko važno saznati šta ljudi zaista osjećaju i misle.

Jedan Bosanac mi je nedavno rekao da ne može zamisliti da je gospodin Schmidt Nijemac. Rekao je: Nijemci ne bi mrzili muslimane. Da li se Schmidtove odluke u Bosni doživljavaju kao antimuslimanske?

- Neprijateljstvo prema muslimanima postoji u cijeloj Evropi, ali kada je u pitanju gospodin Schmidt, rekao bih da on zapravo radi protiv Bosne i Hercegovine. Njegove odluke su upućene izvana, ali su u suštini usmjerene protiv Bosne i Hercegovine. Kada je riječ o antimuslimanskom raspoloženju, ono bi trebalo da bude od interesa za cijelu Evropu, a ne samo za ljude iz tog dijela Evrope. Nažalost, više nemamo ličnosti sa velikim idejama u Evropi. Evropa se raspada, šavovi se raspliću

Njemački Bundestag je prošle godine usvojio rezoluciju o Bosni. Radilo se o jačanju građanske države. Da li njemačka vlada sada podržava upravo suprotno?

- I u Njemačkoj postoji otpor prema Schmidtovoj politici. Čak mislim da se mnogima u Berlinu ne sviđa ono što on trenutno radi ovdje. Međutim, njemačke diplomate zapravo ne sprovode rezoluciju Bundestaga. Možda misle da to nije toliko važno. U svakom slučaju, Schmidt je njemački političar. Ne očekujem da će se Berlin distancirati od njega. Znamo to i zato od Berlina ne očekujemo mnogo.

 Nedavno su po prvi put za ratne zločine u Bosni i Hercegovini osuđeni bivši predstavnici srpske države pod Slobodanom Miloševićem, Jovica Stanišić i Franko Simatović. Glavni javni tužilac Serge Brammertz naglasio je da presuda potvrđuje da u Bosni i Hercegovini nije bilo građanskog rata, već međunarodnog sukoba. Šta znači ova presuda?

- Za nas je to samo potvrda onoga što smo već znali. Ovdje sam proveo cijeli rat. Ali zaista cijenim što je sud našao hrabrosti da potvrdi da su oni bili ovdje, ubijali ljude i učestvovali u ovom ratu.

I Srbiji i Hrvatskoj pokušavamo da kažemo: Da, možemo zajedno da gradimo novu budućnost, ali zaista samo ravnopravno. Moramo da radimo zajedno jer živimo u istom prostoru i zavisimo jedni od drugih. Govorimo istim jezikom, razumemo se. Ali imamo pravo reći: oni su nas napali, a ne mi njih. Htjeli su da unište našu državu, a ne mi njihove zemlje. Jednom smo se branili i uvijek ćemo se braniti. Jer mi nemamo ništa drugo do ovu državu Bosnu i Hercegovinu. I nikome ne predstavljamo opasnost i prijetnju, kao dobri komšije možemo zajedno rješavati naše probleme. Ali ako ponovo pokušaju da nam zauzmu zemlju, to će imati isti rezultat. To je sve, ono što očekujemo da shvate Beograd i Zagreb, onda će sve biti mnogo lakše. 

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.