Promjena klime u Bosni i Hercegovini evidentna je posljednjih godina.

Ekstremno visoke temperature, sparina, "teško vrijeme", iznenadne kiše, pljuskovi, grmljavine, grad, oluje, poplave, postale su uobičajene.

Svjedoci smo da našu zemlju često pogađa veliko nevrijeme, što ima posljedice na poljoprivredu, usjeve, stočarstvo i kompletnu privredu.

Zime su blaže, nema prevelikih minusa, ali ni snijega. No zato se dešava da snijeg padne u aprilu ili maju, što izazove kolaps u cijeloj zemlji. 

Starije generacije ovo ne pamte. U jednom danu se nekada izmijene i četiri godišnja doba. Sve to negativno utječe na zdravlje stanovništva, o čemu govore i podaci iz hitnih medicinskih ustanova u cijeloj BiH, gdje dolaze pacijenti s tegobama izazvanim upravo naglim promjenama vremena.

Klimatske promjene aktuelne su u cijelom svijetu. Činjenica je da se itekako osjete i u našom zemlji. No zanima nas da li se BiH još može svrstati u područje umjereno kontinentale klime ili je došlo do druge klasifikacije. Da li su poplave, oluje i tropske temperature postale "novo normalno".

Na ta pitanja odgovor su nam dali meteorolozi sa poznate stranice BHMETEO.ba, koji gotovo uvijek daju najpreciznije prognoze ili što bi naš narod rekao, "pogađaju" kakvo će vrijeme biti.

Oni su Marko Bogdanić i Sanel Avdić.

Cijeli život smo na časovima geografije u školi učili da je u BiH dominantno prisutna umjereno kontinentalna klima. No s obzirom na činjenicu da vrijeme više nije umjereno, zanimalo nas je da li došlo da izmjene u klasifikaciji klime.

Formalno, kako kažu naši sagovornici, klimatska klasifikacija Bosne i Hercegovine se nije promijenila - zemlja i dalje ima umjereno kontinentalnu klimu u sjevernom dijelu Panonske nizije, alpsku klimu u planinskim regijama i mediteransku klimu u priobalnom području i niskoj Hercegovini na jugu. 

- Međutim, ono što se posljednjih nekoliko decenija značajno promijenilo jesu karakteristike te klime. Prosječna godišnja temperatura u Bosni i Hercegovini porasla je za više od jednog stepena u odnosu na drugu polovinu prošlog vijeka, a posebno je izražen rast ljetnih temperatura. To znači da danas imamo klimu koja je toplija nego prije trideset ili četrdeset godina, iako se i dalje vodi pod istom klimatskom kategorijom - kaže za Faktor meteorolog Sanel Avdić iz BHMETEO.ba.

Drugim riječima, dodaje on, nismo ušli u potpuno novu klimatsku zonu, ali jesmo ušli u period u kojem se klima ubrzano mijenja i poprima karakteristike koje su nekada bile tipične za područja južnije od Bosne i Hercegovine.

Naši nagovornici ističu da je važno razlikovati klimatsku klasifikaciju od klimatskih karakteristika. Klimatska klasifikacija određuje se na osnovu dugogodišnjih prosjeka temperature i padavina te njihove sezonske raspodjele. Takve promjene nastaju sporo i potrebne su decenije da bi neko područje službeno prešlo iz jedne klimatske zone u drugu.

- Ono što danas vidimo mnogo je izraženije kroz promjenu karakteristika klime. Ljeta su znatno toplija, toplotni valovi traju duže, zime su blaže i sa manje snijega u nižim krajevima, a raspored padavina postaje sve nepravilniji. Postoje istraživanja koja pokazuju da pojedini dijelovi južne Evrope već pokazuju pomjeranje prema toplijim klimatskim tipovima. U Bosni i Hercegovini još uvijek nije došlo do službene promjene klimatske klasifikacije, ali ako se sadašnji trend zagrijavanja nastavi tokom narednih decenija, nije isključeno da će pojedini dijelovi zemlje pokazivati obilježja drugačijeg klimatskog tipa nego danas - kaže za Faktor meteorolog Marko Bogdanić sa stranice BHMETEO.ba.

Promjene su danas vidljive gotovo u svim meteorološkim parametrima i cijeloj zemlji.

- Najviše se primjećuje porast temperature, naročito tokom ljeta. Sve je više dana sa temperaturama iznad 35 stepeni Celzijusa, a i tropske noći, kada temperatura ne pada ispod 20 stepeni, postaju sve češće, posebno u Hercegovini. Istovremeno, broj ledenih dana i dana sa sniježnim pokrivačem u nizijama postepeno opada. Snijeg se sve češće zadržava samo u višim planinskim područjima - kaže Sanel Avdić.

Promijenio se i režim padavina. Kako kaže naš sagovornik, ukupna godišnja količina padavina na mnogim mjestima nije značajno manja nego ranije, ali je njihova raspodjela potpuno drugačija. Sve češće imamo duge sušne periode koje prekidaju vrlo intenzivni pljuskovi za kratko vrijeme. Takve padavine često ne uspiju nadoknaditi manjak vlage u zemljištu, već izazivaju bujične poplave.

- Najizraženije promjene primjećuju se u Hercegovini, gdje su ljeta postala znatno toplija i sušnija, ali i u sjevernim dijelovima Bosne gdje se sve češće bilježe dugotrajni toplotni valovi. Planinska područja također osjećaju posljedice kroz kraće trajanje snježnog pokrivača i ranije topljenje snijega - dodaje Avdić. 

Zanimalo nas je po čemu građani danas najviše primjećuju te promjene u odnosu na period od prije 30 ili 40 godina. Onog čega se generacija srednje životne dobi sjeća jeste da se ljeti, iako je dan bio topao, navečer nije moglo izaći bez neke jaknice. Također, ako je živa na termometru dosezala 32 ili 33 stepena Celzijusa, to se smatralo nepodnošljivom vrućinom. 

- Građani promjene najlakše primjećuju kroz svakodnevni život. Prije svega, ljeta su osjetno duža i toplija nego nekada. Ono što je prije tridesetak godina bio izuzetak, danas postaje gotovo uobičajena pojava. Mnogi stariji građani često ističu da su nekada ljetne noći bile svježije i da se bez problema moglo rashladiti otvorenim prozorima. Danas su tople noći mnogo češće, naročito tokom višednevnih toplotnih valova - kaže Bogdanić. 

Druga velika promjena, dodaje naš sagovornik, odnosi se na snijeg. U mnogim gradovima srednje i sjeverne Bosne zime sa obilnim snježnim pokrivačem postale su znatno rjeđe nego prije nekoliko decenija.

- Poljoprivrednici također među prvima primjećuju promjene kroz ranije cvjetanje biljaka, češće proljetne mrazeve nakon toplih perioda, duže suše i povećanu potrebu za navodnjavanjem. Sve više građana primjećuje i da oluje postaju intenzivnije. Ne mora ih biti više nego ranije, ali kada se razviju, često donesu veoma obilne padavine, jak vjetar i led - ističe Bogdanić. 

S obzirom na sve češće promjene, nameće se pitanje da li se na ovu situaciju treba navikavati i jednostavno prihvatiti.

- Nažalost, može se reći da postaju sve češći dio naše klime. To ne znači da će svaka godina biti ekstremna, ali se vjerovatnoća pojave takvih događaja značajno povećala. Toplija atmosfera može zadržati više vodene pare. Kada se stvore povoljni uvjeti za razvoj grmljavinskih oblaka, ta dodatna vlaga može rezultirati veoma obilnim pljuskovima u kratkom vremenskom periodu. Upravo zato posljednjih godina sve češće svjedočimo bujičnim poplavama, iako ukupna količina padavina tokom godine nije mnogo veća nego ranije - kaže Avdić. 

Dakle, ekstremi postaju češći, intenzivniji i dugotrajniji. Upravo je povećanje učestalosti vremenskih ekstrema jedna od najvažnijih posljedica klimatskih promjena.

Zanimalo nas je šta očekuje generacije koje tek dolaze, odnosno kako će klimatske promjene izgledati u BiH za deset ili dvadeset godina ako se sadašnji trend nastavi.

- Ako se sadašnji trend nastavi, Bosnu i Hercegovinu očekuje nastavak postepenog zagrijavanja. Ljeta će vjerovatno biti još toplija, a broj dana sa temperaturama iznad 35 stepeni Celzijusa nastavit će rasti. U pojedinim dijelovima zemlje nije isključena ni češća pojava temperatura iznad 40 stepeni. 

Zime će u prosjeku biti blaže, sa manje snijega u nizijama, dok će planinska područja imati često kraću sezonu snježnog pokrivača. To može imati značajan utjecaj na vodne resurse, hidroenergetiku i zimski turizam.

Istovremeno se očekuje nastavak povećanja vremenskih ekstrema. Duži sušni periodi vjerovatno će se smjenjivati sa intenzivnim padavinama koje povećavaju rizik od bujičnih poplava i klizišta, ali i moguće sve snažnije nepogode u vidu krupnijeg leda i snažnog vjetra - kaže za Faktor Marko Bogdanić.

To, međutim, ne znači da će svaka godina biti toplija ili sušnija od prethodne. Klima prirodno oscilira iz godine u godinu. Imat ćemo i hladnijih i kišovitijih sezona, ali dugoročni trend zagrijavanja ostaje vrlo jasan i potvrđuju ga gotovo sva relevantna klimatska istraživanja.