Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, sve više odraslog stanovništva u Bosni i Hercegovini živi s gojaznošću, što predstavlja ozbiljan zdravstveni izazov.

U evropskim okvirima, BiH se konstantno nalazi u gornjem dijelu ljestvice. Prema procjenama, više od polovine stanovništva ima prekomjernu tjelesnu težinu. 

No problem predstavlja sve veća stopa gozajnosti među adolescentima, pa i djecom.

Šta je razlog ove pojave, zbog čega smo sve deblji i teži, te u čemu najviše griješimo?

O ovoj temi razlovarali smo sa nutricionisticom doc. dr. Marizelom Šabanović.

Prema njenim riječima, problem je što kod nas ne postoji dovoljno razvijena svijest o prevenciji debljine. Kada se kilogrami nakupe, sve teže ih je skinuti, što je podloga za razvoj mnogih bolesti.

- Prevencija pretilosti počinje mnogo prije nego što se pojavi višak kilograma. Ključ je u kontinuiranim, održivim navikama, a ne u restriktivnim dijetama.

Prije svega, važna je uravnotežena prehrana zasnovana na cjelovitim namirnicama, dovoljno proteina, povrća, vlakana i kvalitetnih masti, uz ograničenje ultraprerađene hrane i zaslađenih napitaka. Posebno je važno stabilizirati nivo šećera u krvi, jer česte oscilacije direktno podstiču nakupljanje masnog tkiva - kaže za Faktor nutricionistica Šabanović. 

Dodaje da je drugi ključni faktor redovna fizička aktivnost, ne nužno intenzivna, već dosljedna.

- Hodanje, trening snage i svakodnevno kretanje imaju snažan metabolički efekat i pomažu očuvanju mišićne mase, koja je presudna za zdrav metabolizam. Ne smijemo zanemariti ni san i stres. Hronični manjak sna i povišen stres povećavaju kortizol, hormon koji pogoduje nakupljanju masnoće, posebno u predjelu stomaka - kaže Šabanović. 

Također, dodaje naša sagovornica, prevencija pretilosti podrazumijeva rano prepoznavanje hormonskih i metaboličkih poremećaja, poput inzulinske rezistencije ili poremećaja štitne žlijezde jer bez njihovog regulisanja ni prehrana ni trening neće dati očekivane rezultate.

Važno je naglasiti da pretilost nije pitanje volje, već kompleksno zdravstveno stanje i da je prevencija najuspješnija kada se pristupa individualno, dugoročno i bez stigmatizacije.

Pretilost može imati široke i ozbiljne posljedice po zdravlje jer utječe gotovo na svaki organski sistem. Najvažnije je naglasiti da se ne radi samo o estetskom problemu, već o hroničnom zdravstvenom stanju.

- Prije svega, pretilost značajno povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti, povišenog krvnog pritiska, ateroskleroze, srčanog i moždanog udara. Često je povezana s inzulinskom rezistencijom i dijabetesom tipa 2, kao i s poremećajem masnoća u krvi. Na hormonskom i metaboličkom nivou, pretilost može dovesti do hormonske neravnoteže, problema sa štitnom žlijezdom, policističnih jajnika kod žena, smanjenog testosterona kod muškaraca te problema s plodnošću - ističe Šabanović.

Dodaje da zglobovi i lokomotorni sistem također trpe. Višak tjelesne mase opterećuje koljena, kukove i kičmu, što povećava rizik od osteoartritisa i hroničnih bolova. No pretilost može izazvati i brojne druge, ozbiljne zdravstevene probleme. 

- Respiratorni sistem može biti zahvaćen kroz pojavu apneje u snu i smanjene plućne funkcije, dok jetra često reaguje razvojem masne jetre, koja može napredovati u ozbiljnija oštećenja. Pretilost je povezana i s povećanim rizikom od određenih malignih bolesti, poput raka dojke, debelog crijeva i endometrija, kao i s psihološkim posljedicama, depresijom, anksioznošću i narušenim samopouzdanjem - kaže Šabanović. 

Dakle, pretilost utječe na kvalitet i dužinu života, ali dobra vijest je da čak i umjeren gubitak tjelesne mase može značajno smanjiti zdravstvene rizike i poboljšati opće zdravstveno stanje.

Kada se pretilost već razvije, naročito ako postoje prateće zdravstvene tegobe, cilj više nije brzo mršavljenje, već sigurno, održivo i medicinski opravdano smanjenje tjelesne mase.

- Prvi korak je razumjeti uzrok. Pretilost je često povezana s inzulinskom rezistencijom, hormonskim disbalansom, poremećajem štitne žlijezde, perimenopauzom ili hroničnim stresom. Zato je važno individualno procijeniti zdravstveno stanje i prilagoditi pristup. Isti plan ne djeluje jednako kod svih.  Prehrana treba biti strukturirana, ali ne restriktivna. Fokus je na dovoljnim količinama proteina za očuvanje mišićne mase, obilju povrća i vlakana za regulaciju apetita i šećera u krvi, kvalitetnim mastima, te ograničenju ultraprerađene hrane i skrivenih šećera - ističe Šabanović. 

Poseban oprez treba obatiti na hronične bolesnike. Kod osoba s dijabetesom, inzulinskom rezistencijom ili hormonalnim tegobama, stabilan nivo glukoze u krvi je ključan za uspjeh.

- Fizička aktivnost mora biti prilagođena zdravstvenom stanju. To ne mora biti intenzivan trening. Redovno hodanje, lagani trening snage ili vježbe niskog opterećenja često daju bolje dugoročne rezultate nego preopterećivanje organizma. Jednako su važni san i upravljanje stresom. Hronični stres i manjak sna povećavaju kortizol, koji direktno otežava gubitak masnog tkiva, posebno u predjelu abdomena. Kod određenih osoba može biti potrebna i medicinska podrška, suplementacija, terapija ili, u nekim slučajevima, farmakološki ili hirurški pristupi, ali uvijek kao dio šireg, kontrolisanog plana - zaključuje za Faktor nutricionistica doc. dr. Marizela Šabanović.

Dakle, smanjenje tjelesne mase kod pretilosti uz zdravstvene tegobe zahtijeva individualan, stručan i dugoročan pristup, s fokusom na zdravlje, a ne samo na broj na vagi.