Vlada Federacije Bosne i Hercegovine i Porezna uprava FBiH iz mjeseca u mjesec pokušavaju javnost uvjeriti da ovaj entitet bilježi rast broja zaposlenih.

Međutim, situacija je nešto drugačija – Federacija BiH bilježi pad zaposlenosti i stagnaciju privrede, tvrde ekonomski stručnjaci.

Federacija BiH zabilježila je smanjenje broja zaposlenih u aprilu 2025. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine, što potvrđuju i najnoviji podaci Porezne uprave FBiH.

Na dan 30. aprila broj zaposlenih iznosio je 544.613, što je za 1.810 više u odnosu na prethodni mjesec (mart 2025. – 542.803), ali ipak ukazuje na silazni trend u poređenju s krajem prošle godine.

Na dan 30. aprila 2024. godine broj zaposlenih iznosio je 546.178.

Čini se da su se ovi podaci pokušali "sakriti" tako što je naglasak stavljen na poređenje s prethodnim mjesecom, a ne s prošlom godinom.

Ni to ne može izbrisati činjenicu da su se ekonomska predviđanja iz januara – kada je Vlada FBiH donijela ad hoc odluku o povećanju minimalne plaće na 1.000 KM – obistinila i da je broj nezaposlenih porastao u hiljadama, a ne stotinama.

Admir Čavalić, predsjedavajući Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Parlamenta FBiH, za Faktor ističe kako bi napravio relevantnije poređenje, a to je ono od 1. januara ove godine do danas. Prema podacima koje je objavila Porezna uprava FBiH, gotovo 7.000 radnika je izgubilo posao.

-  Imamo negativnu razliku između broja prijavljenih i odjavljenih radnika. Zašto je ovo alarmantno? U moru negativnih ekonomskih informacija, ovakve stvari lako promaknu. Međutim, u posljednjih nekoliko godina – 2021, 2022, 2023. i 2024. nismo bilježili pad zaposlenosti tokom godine. Posljednji put kada smo imali ovakav scenarij bila je 2020. godina, u jeku pandemije COVID-19 -  ističe Čavalić.

On dodaje da je važno stalno ponavljati ovu činjenicu.

- Šta se desilo, osim loših ekonomskih poteza Vlade FBiH? Nije bilo pandemije, katastrofe, ničeg sličnog. Kada uporedimo sa prošlom godinom – u martu je razlika iznosila plus 88 zaposlenih, što je bilo apsurdno. Sada, kada je minus nekoliko hiljada, ta se komparacija više i ne spominje. Ali ne može se sakriti suštinska komparacija koja je relevantna u kontekstu odluke Vlade FBiH od 30. decembra 2024. godine.

Dakle, od trenutka donošenja odluke o povećanju minimalne plaće, do danas, gotovo 7.000 radnika je ostalo bez posla. To je jedini metodološki ispravan vremenski okvir koji treba posmatrati.

 U ranijim godinama, izuzev pandemijske 2020., imali smo rast zaposlenosti u prvih nekoliko mjeseci godine – od 1.000 do 2.000 radnika više. Prošle godine to je bilo otprilike 1.880. Sada imamo 7.000 manje. To je alarm -  upozorava Čavalić.

Na kraju, zaključuje da se neke stvari ne mogu sakriti.

– Ako bi FBiH imala čak i neutralan skor – nula – i to bi bio pad. U ekonomiji, kada nema rasta, kada stagnirate, to se smatra padom. Ni realne zarade nisu rasle, što vidimo kroz prosječnu plaću, ukidanje određenih naknada, interno plaćanje i slično -  poručuje Čavalić.