Više od mjesec dana nakon što su uložene žalbe na prvostepenu presudu kojom je Milorad Dodik osuđen na godinu dana zatvora, a Miloš Lukić oslobođen optužbe za nepoštivanje odluka visokog predstavnika, još se očekuje zakazivanje ročišta na kojem će izlagati žalbe, a advokati za Detektor navode da se kod složenih predmeta često čeka više mjeseci na ročište.

Prošlog mjeseca Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je za Detektor da je zaprimio žalbe u ovom predmetu, ali još nije zakazano ročište na kojem će se one i izjaviti.

Odbrana Lukića je to potvrdila Detektoru, te pojasnila da se radi o suviše kratkom periodu za zakazivanje žalbenog ročišta.

- Spis je dosta obiman. Provedeno je dosta materijalnih dokaza i za zakazivanje javne sjednice izvjestilac bi trebao to sve da prouči - pojasnio je Lukićev advokat Miljkan Pucar, te dodao da odbrana "ne očekuje tako brzo" zakazivanje ovog ročišta.

Presuda Dodiku i Lukiću izrečena je 26. februara. Dodik je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane vršenja dužnosti predsjednika.

Proglašen je krivim da je od 1. do 9. jula 2023. u Banjoj Luci, svjesno i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. jula iste godine, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, preduzimao radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika.

Miloš Lukić, vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika RS-a, oslobođen je.

Advokat Miodrag Stojanović kaže da nema nikakve dileme da je osnovni razlog za određivanje dužine roka, kada će biti sjednica Vijeća, prije svega složenost i obim predmeta po kojem se postupa od sudije izvjestioca.

On pojašnjava da nije isto kada je u pitanju jedan optuženi i jedna presuda u kojoj su deseci svjedoka i jedna žalba, naspram predmeta od pet optuženih ili 14, kao što je to bilo u u predmetu Dušan Milunić i drugi, gdje se radilo o više žalbi, te velikog broja saslušanih svjedoka.

- To je sasvim logično i prirodno da će taj predmet nesumnjivo za sudiju izvjestioca biti kud i kamo obimniji posao. Osnovni razlog za dužinu čekanja zakazivanja sjednice vijeća jeste složenost predmeta u kome se postupa - kaže on.

Prvostepena presuda u predmetu Dušan Milunić i drugi za zločine počinjene u prijedorskom selu Zecovi u julu 1992. godine donesena je nakon skoro devet godina suđenja u decembru 2023. godine, a ročište na kojem su iznesene žalbe održano je u julu prošle godine. Apelaciono vijeće Suda BiH je iste godine potvrdilo prvostepenu presudu kojom su Dušan Milunić i još četiri osobe osuđene na ukupno 59 godina zatvora, a šesterica oslobođena optužbi.

Stojanović kaže kako je uočio da članovi Apelacionog vijeća nisu jednako opterećeni, odnosno da su neki više, a neki manje ažurni.

- Jednostavno možda u toj raspodjeli ima takvih velikih predmeta jedan sudija i kad dobije novih predmet kroz CMS teško može da sustigne to sve - smatra Stojanović, te naglašava da nikada nije imao iskustvo da misli da je svjesno odugovlačeno zakazivanje sjednice Vijeća po žalbi.

Advokatica Lejla Čović, koja također ima dugogodišnje iskustvo postupanja u predmetima pred Državnim i drugim sudovima, navodi da zakazivanje ročišta na kojem se izjavljuju žalbe zavisi od toga koliko je predmet obiman.

- To zavisi od toga koliko je potrebno Apelacionom vijeću da izvrši uvid u žalbu, dokaze, zavisi koliko ima optuženih i branilaca. Često to znaju odugovlačiti rokovi – dok se prvostepena presuda dostavi svim optuženim, svim braniocima. Što je više ljudi uključeno duže to traje - kaže ona.

Čović dalje pojašnjava da za sve onda Sud mora čekati od momenta dostave da protekne rok za dostavljanje žalbe, a potom da se čeka na odgovore na žalbu suprotnih strana. On dodaje da advokat i sam optuženi imaju pravo žalbe, odnosno odgovora na žalbu.

- Kad se sve to prikupi, kad svi ti rokovi prođu, odnosno kad se ulože sve žalbe i odgovori na žalbu, onda Sud vrši uvid u žalbe, u odgovore, u sam predmetni spis i u zavisnosti koliko je obiman spis se zakazuje sjednica Apelacionog vijeća - kaže ona.

Mostarski advokat Davor Šilić koji postupa u, između ostalog, predmetima ratnih zločina i organizovanog kriminala dijeli mišljenje sa svojim kolegama da određivanje ročišta zavisi od učesnika u postupku i žalbi, te preopterećenosti suda i mogućnosti da se sastane Vijeće.

- Ukoliko se radi o predmetima gdje je više osuđenih, to jeste gdje se nalazi pet do deset ljudi, takvi predmeti u žalbenom postupku mogu trajati i do godinu dana. Međutim, u nekim slučajevima gdje se ne radi o većem broju osoba, gdje se radi o jednoj ili dvije osobe, gdje je jedna, eventualno druga žalba, sve zavisi od kapaciteta suda i od činjenice da li je u tom predmetu Vijeće određeno i da li Vijeće ima zauzetost oko nekih drugih predmeta pa ne mislim da bi trebalo puno trajati - kaže on.

Na upit Detektora da li je zakazano ročište za žalbe na presudu Dodiku i Lukiću, iz Suda su odgovorili da će o datumu i vremenu javne sjednice Apelacionog vijeća javnost biti blagovremeno upoznata, "a informacije o istom će biti, kao i u svim drugim predmetima, dostupne i putem kalendara suđenja".