Polovina tužilaštava u Bosni i Hercegovini za tri godine nije pokrenula niti jednu istragu za krivična djela visoke korupcije, pokazala je nova analiza Transparency Internationala u BiH.

Publikacija “Kvalitet i efikasnost procesuiranja visoke korupcije u Bosni i Hercegovini” Transparency Internationala pokazuje da su od 2021. do 2023. na nivou cjelokupne tužilačke zajednice u BiH bila u radu 84 krivična predmeta, uspostavljena na osnovu podnesenih krivičnih prijava, ili po službenoj dužnosti od strane samih tužilaštava.

Prema ovoj analizi, iako je prisutan trend povećanja broja ovih predmeta u tužilačkom radu, s pravom se izvodi zaključak o “izuzetno malom broju predmeta visoke korupcije u radu, što je i početna osnova loših konačnih rezultata na ovom polju, u smislu podignutih optužnica, te donesenih pravosnažnih presuda”, piše Detektor.ba.

- Izuzetno mali broj formiranih predmeta visoke korupcije, odnosno njihov potpuni izostanak na pojedinim instancama, sugeriše i na pasivno držanje tužilaca kada je u pitanju formiranje krivičnih predmeta - navodi se u analizi.

Na predstavljanju analize ambasador Norveške u BiH Olav Reinertsen kazao je da civilno društvo ima ključnu ulogu u praćenju vlasti, informisanju građana i osiguravanju implementacije zakonskih odredbi.

- Nastavljamo svjedočiti ključnoj ulozi koju civilno društvo ima u praćenju rada vlasti, informisanju građana i osiguravanju i primjene zakona. Vladavina prava se ne odnosi samo na institucije i nove zakone, već i na ljude koji ih provode i poštuju. To zahtijeva kontinuirani nadzor, odgovornost i posvećenost postizanju višeg kvaliteta i veće efikasnosti - izjavio je Reinertsen.

U institucionalnom smislu, polovina tužilačke zajednice u BiH je potpuno nijema kada su u pitanju istrage visoke korupcije, te im kao takva ostaje puka nepoznanica, što govori o generalnoj nefunkcionalnosti i njenoj pasivnosti u kontekstu ove vrste kriminaliteta, stoji u analizi.

Kako se navodi, polovina tužilaštava u Bosni i Hercegovini za tri godine nije pokrenula niti jednu istragu za krivična djela visoke korupcije, dok je tek jedan od devet tužilaca, koji rade na predmetima privrednog kriminala i korupcije, tokom 2023. godine pokrenuo istragu za visoku korupciju.

- Dijagnoza stanja u pravosuđu već je godinama, ako ne i decenijama, jasna – stanje potpune institucionalne zarobljenosti pravosuđa od strane političkih elita i organizovanog kriminala koji djeluju u simbiozi. Nažalost, kao reakciju na taj kompleksan problem, imamo fingiranje pravosudne reforme, što sasvim očekivano za posljedicu ima dalje pogoršanje stanja u pravosuđu - naveo je Srđan Blagovčanin, predsjedavajući Upravnog odbora Transparencyja.

Navedeno je da svaka peta optužnica za visoku korupciju nije potvrđena od sudije za prethodno saslušanje, u smislu postojanja osnovane sumnje da su osumnjičeni izvršili krivična djela za koja su optuženi.

Na godišnjem nivou, dinamika optuživanja visoke korupcije je u blagom porastu tako što je u 2021. godini podignuto 12 optužnica, u 2022. je bilo 17, dok je u 2023. podignuto ukupno 20 optužnica.

- Uprkos godišnjem rastu broja podignutih optužnica, dinamika optuživanja visoke korupcije govori o dva temeljna negativna indikatora. Najprije, mali broj optužnica za period od tri godine, u odnosu na cjelokupni tužilački sistem u BiH. Na drugoj strani, očit nesrazmjer u optuživanju visoke korupcije među tužilaštvima u BiH - navodi se.

Prema analizi, pravosnažne presude u predmetima visoke korupcije su rijetkost, a kaznena politika izuzetno blaga.

Tokom 2021. donesene su četiri pravosnažne presude u predmetima visoke korupcije, dok se taj broj povećao na deset u 2022. i na 11 u 2023. godini, što je povećanje veće od dva puta koje je, kao takvo, srazmjerno procentualnom uvećanju broja podignutih optužnica.

Ali je to prilično nedovoljno za postizanje adekvatnih standarda u ovoj oblasti. Angažman cjelokupnog pravosudnog aparata u BiH ukupno je proizveo 25 pravosnažno riješenih pravnih stvari okarakterisanih kao visoka korupcija – kroz period od tri godine.

Od ovih pravosnažnih presuda, bilo je 18 osuđujućih, šest oslobađajućih i jedna odbijajuća.

U kontekstu prisutne kaznene politike, sudovi su samo u 11 presuda izrekli kaznu zatvora, dok je u sedam presuda izrečena uslovna osuda.

Jedan od indikatora koji u najvećoj mjeri utiče na negativnu percepciju javnosti o radu pravosuđa u BiH jeste izuzetno dugo trajanje pokrenutih krivičnih postupaka.

Prezentovani rezultati rada pravosuđa u procesuiranju krivičnih djela korupcije samo potvrđuju nalaze istraživanja Indeksa percepcije korupcije za 2023. godinu, koje pokazuje da BiH ima najnižu ocjenu u regiji Zapadnog Balkana.