Bivši guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine i profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Senad Softić, ocijenio je da SDA-ov ekonomski Program "3 x 50" kojeg je najavio Bakir Izetbegović, nije prazno predizborno obećanje, nego cilj koji ima realnu osnovu, pod uvjetom da ista politička opcija obnaša vlast od državnog do kantonalnog. 

Ovaj Program predviđa 50 milijardi KM investicija, 50.000 novih radnih mjesta i 50 posto rasta plaća i penzija.

Gostujući u emisiji "7 plus" Hayat TV-a, Softić je program SDA opisao kao ambiciozan, ali ostvariv.

Potkrijepio je to konkretnim, provjerljivim podatkom iz ranijeg mandata SDA, kada je stranka na čelu sa Bakirom Izetbegovićem 2014. godine obećala 100.000 novih radnih mjesta.

- Ako uzmete statističke podatke, podatke Porezne uprave, vidjet ćete da je u prosjeku godišnje zapošljavano 10.000 radnika. Pošto sam i svjedok tog vremena, čini mi se da je 2016. bilo rekordno - možda 18.000 radnika više.

E sad, vidite koliko je to osam godina, tu smo negdje dostigli tih 100.000 - naveo je Softić, zaključujući da je obećanje iz 2014. godine, gledano kroz osam godina mandata, realno ispunjeno.

Upitan da li je novi Program 3x50 preambiciozan, Softić je odgovorio:

- Mislim da je realan iz prostog razloga što pretpostavlja da SDA razmišlja da će imati strukturu vlasti, da te ciljeve i taj plan može da sprovede. Jer je vrlo važno da imate kontinuitet vlasti od vrha do dna - kazao je Softić.

Dodao je da će i potencijalni partneri SDA u budućoj vlasti sasvim sigurno podržati ovaj plan jer to, kako je rekao, odgovara svima.

Softić je zatim ponudio i vlastitu računicu izvodljivosti cilja od 50.000 novih radnih mjesta.

- Ako uzmete o tom trendu 10.000 radnih mjesta godišnje koje je moguće praviti, što je pokazao Novalićev mandat, pa to je tih 50.000. Skoro sam pročitao jedan tekst, može da se vidi na jednom biznis portalu, gdje stoji kako je lako ostvarivo 50.000 radnih mjesta samo na onome radu u BiH za kompanije vani.

Međutim, vi nemate zapošljavanja ako nemate velike investicije. Postoji mnogi modeli, ali ekonomija, odnosno zapošljavanje, podrazumijeva veliki investicioni ciklus - objasnio je Softić dodajući da postoji nekoliko preduvjeta da se ovaj plan ostvari.

Neophodne su, kaže Softić, investicije u infrastrukturu, završetak Koridora Vc, restrukturiranje čitavog energetskoga sektor na način da ide ka zelenoj energiji, izgradnja vjetroparkova te da se transport učini propulzivnijim.

- To kad se napravi u mnogome će značajno povećati kapacitete privrede i povećati industrijski potencijal BiH. Sigurno će biti bolje svima i plaće, i penzija, i tako dalje - kaže Softić i dodaje da uspjeh iz perioda 2014-2022. nije bio slučajan, nego posljedica dosljednog sprovođenja takozvane Reformske agende.

- Vlada je tada radila strikno po toj agendi. Doneseni su zakoni koji su omogućili da se industriji pomogne, bili su poticaji koji su omogućili da se poveća zapošljavanje, bili su veliki infrastrukturni projekti koji su angažovali radnu snagu - pojasnio je bivši guverener Centralne banke BiH i podsjetio da je Vlada Federacije BiH iz tog mandata izašla sa suficitom od 500 miliona KM.

Dok je prethodna vlada mandat završila sa suficitom, sadašnja na čelu sa Nerminom Nikšićem iz SDP BiH, ostavlja projicirani deficit od oko 4,5 milijarde KM.

- Aktuelna vlada se sve intenzivnije zadužuje na inostranom tržištu, prošle godine 350 miliona eura, ove godine 800 miliona eura, uz fiksnu kamatnu stopu od pet posto na period od pet godina.

Vidite šta je nepovoljno. Taj kreditni aranžman se vraća 2031. godine, a prošli 2030. I sve vrijeme se plaća kamata od pet posto na 800 miliona, što je 40 miliona eura, odnosno 80 miliona KM godišnje. Dakle, dug se zadužuje da bi se vratio stari dug. I tako u nedogled - upozorio je Softić.

Posebno je kritikovao izbor skupljih izvora finansiranja. Prema njegovim riječima, BiH izbjegava jeftinije zaduživanje kod MMF-a, Svjetske banke ili EBRD-a, gdje se kamatne stope kreću između 1 i 1,5 posto, jer takvi aranžmani zahtijevaju sprovođenje reformi.

Umjesto toga, bira se zaduživanje na tržištu po kamati od pet do 5,5 posto, bez ijednog reformskog uvjeta.

Softić smatra da novac dobijen zaduživanjem ne odlazi u razvoj, nego u tekuću potrošnju - "kupuje se socijalni mir" što je, kako kaže, sa ekonomskog stanovišta "osuđeno na propast".

Koristeći metaforu kriznog menadžmenta, Softić je zaključio da menadžment koji je državu doveo u ovakvo stanje ne može biti taj koji je izvodi iz krize.

- Ako je ovo kompanija, ovaj menadžment koji je doveo stanje kompanije u gubitke, odlazak ljudi, prezaduženost, blokade, on ne može nastaviti da bude menadžer u toj kompaniji. Oni koji su doveli do tog stanja, da su znali, oni ga ne bi ni doveli - zaključio je Softić.