Planirano zaduženje od otprilike 1,56 milijardi KM kroz euroobveznice samo je posljednje u nizu novih finansijskih obaveza koje je Federacija Bosne i Hercegovine preuzela od 2023. godine, a čiji se ukupan bruto iznos procjenjuje na između 2,5 i 3 milijarde KM.

Dok vlasti ističu da Federacija nije blizu granice prezaduženosti, ekonomski analitičar Igor Gavran za Faktor upozorava da sadašnji tempo zaduživanja nije održiv jer se, kako kaže, bez novih kredita više neće moći servisirati postojeće obaveze.

Od imenovanja aktuelne Vlade FBiH u aprilu 2023. godine, Federacija se kroz emisije trezorskih zapisa, obveznica i pripremu međunarodnih zaduženja zadužila za više milijardi konvertibilnih maraka.

Prema posljednjim dostupnim podacima Federalnog ministarstva finansija, ukupan dug Federacije BiH kreće se oko šest milijardi KM, uz promjene iz kvartala u kvartal zbog novih zaduženja, otplate ranijih obaveza i refinansiranja.

Za poređenje, budžet Federacije BiH za 2026. godinu je 8,9 milijardi KM. Kada se dug uporedi s iznosom budžeta, dobija se odnos od otprilike 67 posto, ali to nije kriterij prema kojem se procjenjuje održivost javnog duga.

Od početka mandata Vlade FBiH predvođene Nerminom Nikšićem, Federacija je koristila više modela finansiranja.

Tokom 2023. godine Vlada je nastavila sa zaduživanjem putem trezorskih zapisa. Kroz emisije kratkoročnih vrijednosnih papira zadužena su sredstva od najmanje otprilike 120 miliona KM.

U 2024. godini nastavljeno je domaće zaduživanje. Kroz emisije trezorskih zapisa osigurano je najmanje otprilike 270 miliona KM, dok su kroz obveznice Federacije BiH realizovane dodatne emisije vrijednosnih papira vrijedne više stotina miliona KM.

Tokom 2025. godine Federacija je nastavila praksu zaduživanja na domaćem tržištu kroz trezorske zapise i obveznice, čime su osigurana dodatna sredstva za finansiranje budžetskih potreba i upravljanje postojećim obavezama.

Za 2026. godinu planirano je novo kratkoročno zaduživanje od nekoliko stotina miliona KM, dok najveću pažnju privlači međunarodno zaduženje kroz izdavanje euroobveznica vrijednih otprilike 800 miliona eura, odnosno približno 1,56 milijardi KM.

Kada se saberu objavljena i planirana zaduženja od 2023. do 2026. godine, dolazi se do procjene od 2,5 do 3 milijarde KM bruto zaduživanja.

Ipak, taj iznos ne znači automatski da je dug Federacije povećan za isti iznos. Dio tih sredstava koristi se za refinansiranje postojećeg duga, odnosno vraćanje ranijih kredita i obaveza koje dospijevaju na naplatu.

U javnosti se često spominje granica od 10 posto, ali ona se ne odnosi na to da ukupan dug Federacije može iznositi samo određeni procenat.

Kod procjene zaduženosti gledaju se drugi pokazatelji – odnos duga prema bruto domaćem proizvodu, mogućnost vraćanja kredita, visina kamata i koliko budžetskih prihoda odlazi na servisiranje duga.

Federacija BiH trenutno nije blizu nivoa koji bi značio ugrožavanje finansijske stabilnosti. Međutim, pitanje koje se nameće jeste brzina rasta novih obaveza i način na koji se posuđena sredstva koriste.

Ako se novac ulaže u infrastrukturu, energetiku, razvojne projekte i aktivnosti koje povećavaju prihode, zaduživanje može imati opravdanje.

Problem nastaje ako se kreditna sredstva koriste uglavnom za pokrivanje tekuće potrošnje, jer tada buduće generacije preuzimaju obaveze bez stvaranja novih izvora prihoda.

Od početka mandata Vlade FBiH 2023. godine Federacija BiH otvorila je prostor za nekoliko milijardi maraka novih finansijskih obaveza.

Iako dug još nije dosegao nivo koji bi predstavljao alarm, ubrzani rast zaduživanja otvara pitanje može li privredni rast dugoročno pratiti nove obaveze i kakvu će cijenu budući budžeti plaćati za današnje kredite.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, za Faktor ističe da ne može komentarisati procente ni ukupnu vrijednost duga do sada jer nema pouzdane podatke te da to jedino može imati Vlada i Ministarstvo finansija FBiH.

- Ako oni prikrivaju ili umanjuju, nemoguće je nekome bez direktnog pristupa to dokazati. Iako same odluke o zaduženjima i emisije vrijednosnih papira jesu javne, često su kamate varijabilna i nije jasno iz kojih sredstava se otplaćuju (direktno iz novog duga ili dijelom iz vlastitih prihoda), pa je to nemoguće precizno pratiti bez direktnog pristupa - naglašava Gavran. 

Međutim, ističe da ono što sa sigurnošću može reći jeste da tempo novog zaduživanja u odnosu na kretanje redovnih javnih prihoda, ukazuje da dug efektivno raste i da se ovaj tempo zaduživanja ne može pokriti bez novog budućeg zaduženja za otplatu prethodnih.

- To neminovno vodi u prezaduženost i probleme u servisiranju obaveza po svim kriterijima (što dokazuje i nedavni pad kreditnog rejtinga), ali efektivno mi smo i sada prezaduženi. Naime, ako se zadužujete za neke produktivne namjene i utroškom tog novca direktno ili indirektno kreirate buduće prihode, zaduživanje je opravdano i smisleno, onda sve dok se ne dostignu određeni udjeli u bruto domaćem proizvodu možemo govoriti o formalnom stepenu zaduženosti.

Ali ako se zadužuje stihijski, krediti koriste kao zamjena za javne prihode, novac troši za redovne budžetske rashode i neracionalno, ne stvarajući nikakvu novu vrijednost, nego samo povećavajući obaveze i po sve lošijim uvjetima, onda svaka marka takvog duga je automatski prekomjerna i može se smatrati takva zaduženost pretjeranom i onda ona ugrožava finansijsku stabilnost - zaključuje Gavran.