Svakodnevno možemo čuti ili pročitati njihova nevjerovatna iskustva u zdravstvenim ustanovama u koje su kao uredni zdravstveni osiguranici došli kako bi im bila pružena adekvatna ljekarska pomoć.

Šta je donijela odluka Ministarstva zdravstva

Vlada Kantona Sarajevo i Ministarstvo zdravstva KS još su 17. jula 2020. godine definirali novi "referalni puta pacijenta" kada je u pitanju primarni, sekundarni i tercijarni nivo zdravstvene zaštite.

To je bilo neophodno uraditi kako bi se skratio put pacijenta od ljekara porodične medicine, preko specijalističkog pregleda, do hospitalizacije (ako je to i kada potrebno), a sve u cilju da bi se što prije dijagnosticiralo od čega pacijent boluje i na vrijeme počelo sa adekvatnim liječenjem i tretmanima.

U međuvremenu "put pacijenta" nekoliko puta je mijenjan.

Ali šta je od tog 17. jula 2020. do sada urađeno? Ništa ili gotovo ništa, reći će većina onih koji svakodnevno, zbog zdravstvenih problema, moraju kod ljekara.

Problema ima na svim nivoima zdravstvene djelatnosti, ali su ipak najveći i najizraženiji na prvom - primarnom nivou. Domovi zdravlja u KS postali su "noćna mora" pacijentima koju bi najradije, da mogu, zaobišli na svom putu liječenja.

Nedostatak medicinskog kadra, ponajviše specijalista gotovo svih profila, rezultiralo je ogromnim gužvama koje su postale uobičajna slika u čekaonicama. Domovi zdravlja u KS odavno su postali tvorničke trake kroz koje ljudi samo prolaze, pa je kvalitet pružene zdravstvene usluge u ovim ustanovama, koji je sasvim sigurno postao upitan, nešto o čemu građani KS sve češće i sve glasnije govore.

Mnogi se žale da im se danima niko ne javlja na telefone, da imaju problema sa produžavanjem terapije, a jednom kada dobiju uputnicu suočavaju se sa novim šokom - višemjesečnim čekanjem na određene preglede. "Vozanje" pacijenata od ljekara do ljekara, nepriznavanje nalaza iz privatne prakse, stalno vraćanje kod porodičnog ljekara, ako trebate uputnicu za pregled kod više specijalista, "šlag" su na gorku tortu u tom iscrpljujućem putu bez jasnog putokaza. I tako mjesecima unazad!

A onda prof. dr. Haris Vranić, prvi čovjek zdravstva u Kantonu Sarajevo, početkom mjeseca "predloži nešto što bi trebalo olakšati proces pregleda pacijenata kod specijalista".

Kako su tada naveli iz Ministarstva zdravstva, "prema dosadašnjoj praksi dolazilo je do nepotrebnog gubitka vremena za pacijente, produžavanja vremena dijagnostike i odgađanja početka njihovog liječenja".

- Zbog navedenog, Ministarstvo zdravstva kontaktiralo je sve zdravstvene ustanove i Zavod zdravstvenog osiguranja KS, te dalo prijedlog da doktor medicine specijalista koji prvi pregleda pacijenta i na temelju svog nalaza preporuči pregled kod drugog specijaliste, izda elektronsku uputnicu za taj preporučeni pregled, bez potrebe da se pacijent vraća svom ljekaru porodične medicine - navedeno je 7. juna iz Ministarstva zdravstva KS.

Očekivano, krenuli su novi problemi. Svoje iskustvo prepričala nam je sugrađanka, hronični bolesnik (ime i prezime poznato redakciji).

- Ja sam do sada uvijek od porodičnog ljekara dobijala uputnicu za reumatologa. Međutim, sada, nakon najnovije preporuke Ministarstva zdravstva, porodični ljekar prvo vidi kada ima termin kod interniste, a to čekam 15 dana. Kad dođem kod interniste na pregled, koji meni uzgred rečeno uopće ne treba, doktorica ne može ući u sistem kako bi vidjela kada ima slobodan termin za reumatologa. Kad "uganja" termin, onda mi doktorica kaže kako će me ponovo zvati da dođem da dobijem i pisanu uputnicu. Oni, dakle, meni ništa nisu olakšali, jer to dugo traje, a dok kroz sve ovo prolazim, bolest napreduje. Ja sam ranije uzimala od porodičnog ljekara uputnicu za reumatologa, otišla sama, oni me tamo naručili i završila bih posao - ispričala je sugrađanka.

Ademir Spahić

U JU Dom zdravlja KS postoji cijeli konglomerat problematike, a u vezi je upravo s administrativnim dijelom - kaže doc. dr. sc. Ademir Spahić, predsjednik Upravnog odbora ustanove, osvrćući se i na konkretan problem sugrađanke i njenog kompliciranog procesa dobijanja uputnice za pregled kod specijaliste reumatologa, ali i na ostale probleme sa kojima se suočavaji pacijenti na putu dobijanja adekvatne zdravstvene usluge.

Ipak, smatra kako će odluka Ministarstva zdravstva od 7. juna, po kojoj ljekari specijalisti mogu samostalno slati pacijente prema specijalistima na sekundarnom i tercijarnom nivou, ako za to postoji indikacija, bez vraćanja porodičnom ljekaru, doprinijeti smanjenju nepotrebnog lutanja.

- U KS, da budem precizan, u Zavodu zdravstvenog osiguranja (ZZO)KS, integrirani informacioni zdravstveni sistem u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a tako i na sekundarnom i tercijarnom nivou, perzistira skoro više od 10 godina. Mislim da još nije doživio svoju potpunu ekspanziju, te da ima dosta prostora za poboljšanje. Pitam se: zašto specijalisti, odmah nakon pregleda pacijenta koji je upućen od strane porodičnog ljekara, ako dođe do korekcije terapije, odmah ne pošalju elektronski recept? Samim tim bi pacijent mogao, bez ponovnog naručivanja kod ljekara porodične medicine, podići terapiju i odmah je početi koristiti. Sve radnje su u sistemu i svaki ljekar ima šifru prema ugovoru između zdravstvenih ustanova i ZZOKS gdje je jasno naglašeno koje su obaveze zaštite svih onih koji koriste sistem, tako bi smanjili bespotrebno hodanje pacijenata - kaže Spahić.

Dodaje "kako se isto odnosi i na propisivanje lijeka Clexan od strane ginekologa kod pacijentica gdje je takva vrsta terapije indicirana, kao i kod ostalih pacijenta koji imaju indikaciju od hematologa, angiologa..."

- Zašto takvi pacijenti bespotrebno lutaju, a posebno trudnice koje se izlažu nepotrebnom dolasku kod porodičnog ljekara koji je faktički distributer navedenog lijeka, a pacijentica je mogla da ga preuzme u apoteci neposredno nakon pregleda specijaliste ginekologa, te indikacije za primjenu istog - navodi Spahić.

Da li nam je potrebno više od 80 ambulanti

Kaže kako svaki ljekar ima svoju šifru i tačno se zna svaki ulazak u informacioni sistem, te radnje koje vrši u njemu.

- Dakle, treba dozvoliti, e-recept i specijalistima kako bi pacijenti bili pošteđeni nepotrebnog lutanja, te ponovnog naručivanja radi propisivanja terapije - ističe Spahić i dodaje:

- Termin "put pacijenta" volio bih da determiniramo, jer postoje "klinički putevi" koji se primjenjuje na tercijarnom nivou. Što se tiče primarne zdravstvene zaštite možemo to nazvati procedurom, gdje svaki osiguranik kreće od tog nivoa zdravstvene zaštite. U KS postoji devet centralnih objekata, u kojima radi devet odjela porodične medicine i više od 80 područnih ambulanti koje su otvorene na nivou lokalnih zajednica. Tu postoji strašna disperzija kadra gdje je veoma teško ispoštovati da sve bude funkcionalno u punom obimu. Po meni, potrebno je napraviti ozbiljan elaborat, da li su sve te područne ambulante potrebne i da li je u potpunosti opravdana njihova iskorištenost, jer dosta njih je politički otvoreno, nemaju svoju svrhu, a izazivaju revolt i nezadovoljstvo kod građana - naglašava Spahić.

Smatra "kako je pojedine službe sa raspoloživim kadrom potrebno fuzionirati na par lokaliteta, tipa pedijatrijske službe".

- U JUDZKS imamo 29 pedijatara i nemoguće je da u svakom domu zdravlja imate adekvatnu pedijatrijsku službu jer pedijatara nema na tržistu rada. Kad bi na određenim lokacijama uspjeli napraviti spajanje, da imamo, primjera radi, tri centralna mjesta za pedijatrijsku populaciju, mislim da bi bilo puno funkcionalnije. Također, u Specijalisticko-konsultativnoj službi potrebno je proširiti paletu usluga, kako bi se rasteretio sekundarni i tercijarni nivo ili razmišljati o reformi tog dijela, tj. pripajanja službe sekundarnom nivou zdravstvene zaštite, jer je i ta služba politički napravljena. U KS je 14 zdravstvenih ustanova, pa u dogledno vrijeme treba naći način da se to reducira u cilju bolje i pragmatičnije funkcionalnosti zdravstvenih usluga koje se pružaju krajnjim korisnicima - kazao je Spahić.