S obzirom na njihova visoka primanja, drastično nesrazmjerna u odnosu na primanja "običnih" građana BiH pa i parlamentaraca u drugim državama, nameće se kao logično rješenje da se ide u izmjene zakona.
Pokušaja smanjenja makar otpremnine je bilo, a posljednji takav je pao prošle godine u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, zahvaljujući glasovima delegata iz HDZ-a BiH i SNSD-a.
VEZANI TEKST - Sve po propisu koji ne mijenjaju: Ko od zastupnika i delegata stiče uvjete za otpremninu, penziju i plaću
Pri tome treba naglasiti da je procedura usvajanja tih predloženih izmjena Zakona o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine, kojima se smanjuje iznos otpremnina, trajala 19 mjeseci, što dovoljno govori o volji zastupnika i delegata da se odreknu barem jednog dijela visokih primanja.
Izmjene Zakona o plaćama i naknadama u proceduru je u još januaru 2019. godine uputio zastupnik Damir Arnaut. One su predviđale ograničenje iznosa otpremine na oko 10.700 KM.
U decembru iste godine zakon nije dobio entitetsku većinu u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, skoro bez rasprave. U januaru 2020. godine uslijedilo je novo glasanje, no i tada je prijedlog izmjena Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH po hitnom postupku odbijen. Protiv su bila 22 zastupnika, za je bilo 15, a dva suzdržana.
Protiv su bili Denis Zvizdić (sada Narod i pravda), Nebojša Radmanović, Snježana Novaković Bursać, Obren Petrović, Sanja Vulić i Ljubica Miljanović iz SNSD-a, Borjana Krišto, Nikola Lovrinović, Mijo Matanović, Predrag Kožul i Darijana Filipović iz HDZ-a BiH, Halid Genjac, Edin Mušić, Safet Softić i Adil Osmanović iz SDA, Nenad Nešić (DNS), Jakov Galić (SP), Mira Pekić i Branislav Borenović iz PDP-a, te Dragan Mektić i Mirko Šarović iz SDS-a.
{$galerijaFotografija}
Isti zakon je u februaru prošle godine ponovo došao na dnevni red jer su, prema obraloženju predlagača, određeni zastupnici rekli da su greškom glasali protiv. No krajem februara je 11 zastupnika HDZ-a i SNSD-a i jedan SP-a oborilo zakon u prvom krugu glasanja, kada nije bilo entitetske većine.
Ipak, zakon je podržan u maju u drugom krugu glasanja. Tada je "za" bilo 25 zastupnika, suzdržana su bila dva, a protiv šest zastupnika. Protiv su bili SNSD-ovci Nebojša Radmanović, Snježana Novaković Bursać, Sanja Vulić, Dragan Bogdanić i Obren Petrović i Jakov Galić iz SP-a.
Uprkos toj podršci, izmjene zakona kojim se iznos otpremnine smanjuje na oko 10.700 KM na kraju nisu usvojene u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Ustavnopravna komisija ovog doma dala je negativno mišljenje i to mišljenje je na sjednci u septembru prošle godine podržala većina delegata, njih osam, čime je zakon oboren.
Tada su za mišljenje Ustavnopravne komisije, odnosno protiv zakona, glasali Dragan Čović, Lidija Bradara, Marina Pendeš i Bariša Čolak iz HDZ-a, te Nikola Špirić, Lazar Prodanović, Dušanka Majkić i Sredoje Nović iz SNSD-a. Protiv mišljenja nadležne komisije glasali su Bakir Izetbegović, Asim Sarajlić i Amir Fazlić (SDA), Denis Bećirović (SDP) i Zlatko Miletić (nezavisni delegat). Suzdržan je bio Mladen Bosić (SDS), dok sjednici nije prisustvovao Munib Jusufović (SBB).
Prema podacima koje je prije nekoliko mjeseci objavio CIN, za 15 funkcionera Parlamenta BiH, Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Predsjedništva Bosne i Hercegovine isplaćeno je 436.767 KM za otpremnine od početka 2010. do kraja marta 2021. godine. Većina njih je nakon toga ostala na funkcijama te uz penziju prima i plaću.