Sedam dana od odluke kojom je nametnuo izmjene i dopune Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, visoki predstavnik Christian Schmidt donio je ispravak te odluke, što je prošlo skoro neprimijećeno u javnosti.

Ispravak odluke, donesen 2. aprila, tiče se članova Centralne izborne komisije (CIK) Bosne i Hercegovine, odnosno da, kako je dodano, "aktuelni članovi CIK-a ne podliježu uvjetu za odlazak u starosnu penziju propisanom u stavovima (1) i (2) člana 2.5a ovog zakona".

Ova dva stava govore o tome da, ako član CIK-a ispuni uvjete za penzionisanje, o tome se obavještava Zastupnički dom koji imenuje novog člana, a da u slučaju da stiče uvjete za penziju tokom izborne godine, mandat mu se produžava do isteka izbornog perioda, što znači do potvrđivanja rezultata izbora.

Praktično to znači da većina članova CIK-a ostaje na toj poziciji do 2027. godine, dakle do iza narednih općih izbora, uključujući i one članove koji su stekli ili stiču uvjete za penzionisanje. Po godinama starosti to su Suad Arnautović i Jovan Kalaba.

Osim Kalabe i Arnautovića, 2020. godine su, na sedmogodišnji mandat, imenovani Vanja Bjelica-Prutina i Ahmed Šantić, te Željko Bakalar. Vlado Rogić je za člana CIK-a imenovan 2021. godine.

S druge strane, Ireni Hadžiabdić, trenutno predsjednici CIK-a, mandat je istekao u maju prošle godine, ali u bh. Parlamentu nikada nije počela procedura izbora novog člana.

Ona je kazala da se ova situacija, koju je predvidio visoki predstavnik u izmjenama i dopunama Izbornog zakona i ispravkom, ne odnosi na nju, ali da su ostale njene kolege tu do kraja mandata.

Milan Dunović, predsjedavajući Kluba zastupnika DF-a u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, istakao je da će ovo sada spriječiti stranke u vlasti ("Trojka", HDZ i SNSD) da rade politička imenovanja i da uvedu pravilo po kojem "vladajuća većina dođe i kaže kako oni nisu zadovoljni pa će ići u smjene jer su većina".

- Smatram da je ovakva ispravka na tragu vladavine prava. Kada je svih pet stranaka u vlasti (HDZ, SNSD, SDP, NiP i NS) stalno potenciralo da nemaju povjerenja u CIK, da članove CIK-a treba smijeniti i imenovati druge, ja sam govorio da to ne bi bilo u skladu sa zakonom jer su izabrani po važećim zakonskim procedurama. Izabrani su po jednoj proceduri, na pola mandata je donesena druga i nije pravno dobro da se retroaktivno primjenjuje, i zato je dobro da je visoki predstavnik napravio tu ispravku svoje odluke – kazao je Dunović za Faktor.

Dodao je da su članovi CIK-a bili izabrani u skladu sa zakonom u kojem je bilo pravilo da ne idu u penziju na pola mandata.

Hadžiabdić je istakla da su odredbe koje je nametnuo Schmidt, i prije sačinjene ispravke imale za cilj da daju jednu vrstu stabilnosti organizacijama za provođenje izbora, a pogotovo da se osigura sigurnost mandata.

- Većina mojih kolega je imenovana 2020. godine i mandat traje sedam godina. U tom smislu su nastale ispravke da bi se određena nerazumijevanja ispravila ako su postojala, a očito jesu. Ova situacija se ne odnosi na mene – kazala je Hadžiabdić.

Podsjetila je da je njoj u maju 2023. godine istekao mandat, a da je CIK mjesecima prije, krajem 2022. godine, uputio dopis Parlamentarnoj skupštini BiH da članu CIK-a iz reda ostalih istječe mandat i potrebno je pokrenuti proceduru imenovanja novog člana iz reda ostalih.

- Upućeno je više urgencija, ali se ništa nije desilo. Cijelu prošlu godinu nije započeo proces. Moja je zakonska obaveza da radim dok neko ne bude imenovan, da se osigura stabilnost. Nisam se nadala da ću van mandata preuzimati dužnost predsjednice. Moja je namjera da kada ispunim uvjete za penzionisanje da obavijestim Parlament o svojim namjerama – rekla je Hadžiabdić za Faktor.

Ona je naglasila da je CIK sada duboko u pripremama za lokalne izbore i da je namjera bila samo da zaštiti integritet izbornog procesa, te da se čestim promjenama članova CIK-a utječe na kvalitet rada.

U izmjenama i dopunama Izbornog zakona, prije ispravke, Schmidt je propisao i da postojeći članovi CIK-a neće biti u obavezi podnijeti ostavke ili biti smijenjeni zbog neispunjavanja uvjeta koji mora ispunjavati kandidat za člana CIK-a, ako ti uvjeti nisu postojali u vrijeme njihovog imenovanja.

To se neće odnositi na uvjete da protiv člana CIK-a nije potvrđena optužnica i da nije osuđivan za krivična djela, već se radi o uvjetima da je državljanin BiH, da ima prijavljeno prebivalište u BiH, da ima univerzitetsku diplomu, da је stručnjak s najmanje pet godina relevantnog iskustva u oblastima u direktnoj vezi s provedbom izbora, da ne obavlja niti је u posljednjih deset godina prije kandidiranja obavljao dužnost u tijelima političke stranke, te udruženja ili fondacije koje su organizacijski ili finansijski povezane sa strankama, te da nije biо uključen u bilo kakve aktivnosti političke stranke, da nije bio kandidat za posljednje opće i lokalne izbore.