Šta
je zajedničko za Fikreta Abdića i Simu Zarića?
Radi
se o presuđenim ratnim zločincima kojima je Izborni zakon Bosne i Hercegovine, sve do prošle sedmice, omogućavao da se kandiduju na izborima i kasnije obavljaju javne funkcije. Tako je Abdić i dan-danas načelnik Velike Kladuše, a Zarić je bio zamjenik načelnika Bosanskog Šamca, uprkos presudama za ratni zločin.
- Nijedno lice koje se nalazi na
izdržavanju kazne, izrečene presudom Međunarodnog tribunala za bivšu
Jugoslaviju, i niti jedna osoba koja je pod optužnicom Tribunala, a koja se nije
povinovala naredbi da se pojavi pred Tribunalom, ne može biti kandidat ili
imati bilo koju neimenovanu, izbornu ili drugu javnu funkciju na teritoriji
Bosne i Hercegovine – član 9 je Ustava BiH koji prepisan i u dosadašnji Izborni
zakon BiH.
Međutim, visoki predstavnik Christian Schmidt je nedavnim
nametnutim izmjenama Izbornog zakona onemogućio kandidature ratnih zločinaca na
izborima u BiH.
- Mnogo
smo radili s Uredom visokog predstavnika – OHR kako bi se u izmjenama našla i
ova odredba. Ovo je bio ključan potez. Odluka je
historijska i nadamo se nastavku jedne sveobuhvatne akcije na zaštiti i
korištenju naslijeđa suda u Hagu, ali i drugih sudova nadležnih za progon
ratnih zločinaca – kaže za Faktor Murat Tahirović, predsjednik
Udruženja žrtava i svjedoka genocida.
No ostaje pitanje da li je
Schmidt mogao svojom odlukom obuhvatiti i one osobe protiv kojih su podignute
optužnice za ratni zločin, a proces još traje. Barem nekon privremenom zabranom
za učestvovanje na izborima.
- Razmatrana je i ta opcija, ali bi se njenim
uvrštavanjem u zakonski dokument stvorilo mnogo problema. Prije svega, važi
pravilo presumpcije nevinosti, pa bi optuženi za ratne zločine se sigurno
obraćali Evropskom sudu za ljudska prava.
Nama je bio cilj da ljudi poput Fikreta Abdića ne
budu na izbornim listama, da ne budu izabrani na funkcije koje određuje
politika.
A svjedoci smo da takve osobe, pogotovo u
entitetu RS, i dalje vode glavnu riječ – istakao je Tahirović.