Bosna i Hercegovina se suočava sa teškom situacijom i niko ne bi pomislio da će međunarodna zajednica biti toliko potrebna i nakon 30 godina, kazao je Christian Schmidt, visoki predstavnik u BiH u okviru  obraćanja Vijeću sigurnosti UN-a, gdje je danas podnio 67. izvještaj.

 Kazao je da OHR nikada nije trebao biti trajna institucija, težnje BiH za evropskim integracijama ugradiće se u Dejtonski sporazum, a kroz pravni kontinuitet Republike Bosne i Hercegovine.

 - Da budemo jasni, međunarodna zajednica ne može uraditi to za BiH, zato pozivam lidere u BiH da rade za buduće generacije - kazao je u okviru svog obraćanja Schmidt.

Na početku sjednice obratio se i predstavnik Ruske Federacije u Vijeću sigurnosti UN-a kazavši kako Christian Schmidt nema pravo govoriti u ime međunarodne zajednice, te da Rusija njegovo prisustvo posmatra kao prisustvo privatnog lica.

- S obzirom na to da je sam sebe diskreditovao, ne namjeravam trošiti vrijeme slušajući njegove pristrasne ideje - kazao je predstavnik Ruske Federacije koji je napustio salu.

Schmidt je u svom obraćanju podsjetio na događanja u BiH u periodu 1992 - 1995. godina, te poseban akcent stavio na ratna zvjerstva u BiH, posebno na genocid u Srebrenici.

Dodao je da će u maju biti organizirano obilježavanje 30 godina od Potpisivanja Dejtonskog sporazuma u Dejtonu a na kojem će prisustvovati predstavnici NATO-a, BiH, Srbije i Hrvatske.

Podijelio je i lični utisak, rekavši da mu građani sve češće prilaze i pitaju: "Možete li se pobrinuti da ovdje ponovo ne izbije rat?"

- Nažalost, zapaljiva politička retorika, uvrede i ignorisanje zvjerstava koja su kulminirala genocidom u Srebrenici dovode u pitanje opstanak BiH u skladu s Dejtonskim mirovnim sporazumom - kazao je Schmidt, koji je podsjetio da je ovo njegov osmi izvještaj Vijeću sigurnosti UN-a od 2021. godine kada je imenovan.

- Moja ovlaštenja, koja mi je dao PIC, potvrđena su rezolucijom UN-a. Dejtonski sporazum nije obični pravni dokument – on je temelj demokratske i nacionalne strukture. Provedba planova podrazumijeva jednaka prava za sve u BiH - rekao je Schmidt.

Govorio je i o presudama koje se tiču izbornog zakona. Hrvatske stranke, kao i hrvatski premijer, iznijeli su svoje stavove. Potreba za izmjenama Ustava je očigledna i važna. Taj proces mora se provoditi u saradnji s narodima i legitimno izabranim predstavnicima u BiH, a međunarodna zajednica može pružiti podršku.

Kazao je da je pravo u BiH u rukama svih, što bi moglo stvoriti uvjete za funkcionalniju državu.

- Danas vas moram obavijestiti da su se uvjeti pogoršali – posebno u prvom kvartalu ove godine svjedočili smo velikom porastu tenzija, što je predstavljalo jednu od najvećih kriza u BiH od potpisivanja Dejtonskog sporazuma.

- Ovo iznenadno pogoršanje uvjeta uslijedilo je nakon prvostepene presude Miloradu Dodiku zbog nepoštivanja akata. Ove sankcije rezultat su političkih poteza. Nakon izricanja presude, Dodik je intenzivirao napade na ustavni poredak i donio zakone kojima se pravosudnim institucijama zabranjuje djelovanje na teritoriji RS-a. Čak je zaprijetio i secesijom.

Brzina kojom su ti zakoni usvojeni ukazuje na to da su ranije pripremljeni. Ustavni sud ih je poništio, jer predstavljaju teritorijalnu prijetnju zemlji. Imamo i pravnu nesigurnost, što je u suprotnosti s ustavnim nadležnostima. Institucije poput Ustavnog suda moraju spriječiti ove prijetnje kako bi se zaustavio raspad države.

Koalicija na državnom nivou je ugrožena, a reformski procesi su zaustavljeni. Kao što sam ranije izvijestio, ekonomska situacija je trenutno stabilna uprkos krizi, ali demografska situacija se pogoršava. Moramo imati bolje podatke kako bismo razumjeli stvarno stanje i obavili novi popis stanovništva - rekao je Schmidt.

Zahvalio je Vijeću sigurnosti što je ponovo potvrdilo predanost suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH u skladu s Dejtonskim sporazumom.

 - Srpska zajednica u cjelini nije slijedila nezakonite upute Milorada Dodika. Zaposleni u institucijama bili su izloženi pritiscima da napuste svoja radna mjesta, ali i dalje vidimo predanost evropskom putu. Opozicione stranke izrazile su punu podršku tom cilju.

Kada je riječ o hrvatskoj zajednici, vidimo iskazanu predanost pridruživanju EU, kao i spremnost na uključivanje u rješavanje sporova. U Mostaru su lokalni akteri pokazali volju da riješe probleme – Gradsko vijeće, uključujući i Kordića, poduzelo je konkretne korake. Narod u BiH zaista može živjeti zajedno. Zajednice ne podržavaju secesionizam.

Vidim i dobre i loše stvari istovremeno. Na putu naprijed, diskriminacija i dalje predstavlja problem. Pozivam političke lidere u BiH da pokrenu ustavne i zakonodavne reforme - zaključio je Schmidt.