Nehumano postupanje prema životinjama još jedna je od tema koja u bh. javnosti dođe do izražaja onda kada nas, blago rečeno, zaprepasti granica (ukoliko je i ima) brutalnosti do koje su spremni ići pojedinci.

Brojna udruženja za zaštitu životinja, ponukana posljednjim stravičnim događajem iz Istočnog Sarajeva kada je muškarac inicijala A. M. upucao psa, zavezao ga za traktor i vukao po ulici, a potom i živog pokušao zakopati, odlučili su izaći na mirne proteste ispred zgrade Zemaljskog muzeja 28. septembra od 12 do 14 sati.

Cilj skupa je, navode, izmjena i dopuna postojećeg zakona o zaštiti i dobrobiti životinja.

Naime, Krivični zakon FBiH propisuje kaznu zatvora u trajanju do pola godine za krivično djelo mučenje i ubijanje životinja, dok u RS-u ista kazna seže i do dvije godine.

Povodom ovog slučaja danas su se oglasili i iz organizacije Dogs Trust BiH.

- Teško je izreći adekvatnu reakciju na ovako stravično nedjelo koje dotiče sve pore društva i devastirajuće utječe i na svjedoke i sve one koji su o tome čitali i gledali u medijima, uključujući djecu i mlade.

Tolerancija ovakvog tretiranja bilo kojeg živog bića, a posebno životinje koja je čovjeku vjekovima bliska, te nedostatak adekvatne pravne posljedice za počinioce u konačnici prijeti da rezultira u desenzitizaciji prema brutalnosti i zločinu što vodi prema opasnosti za cijelo društvo, posebno nemoćne koji ne mogu da se brane – navode oni.

Oni su, i kao organizacija za dobrobit pasa koja ulaže svoje kapacitete i resurse u BiH već više od 12 godina, ali i kao tim odgovornih, humanih i empatičnih ljudskih bića, pozivali nadležne službe i institucije na snažnu reakciju i pravno sankcioniranje ovog zločina, te da o tome transparentno izvijeste javnost.

- U dodatku, pozivamo sve nadležne da iniciraju ili intenziviraju komunikaciju za sprečavanje neodgovornog, a posebno nehumanog i okrutnog odnosa prema životinjama, posebno psima koji postaju "lutalice" upravo zbog neodgovornosti ljudi.

Smatramo da je ovo pitanje od iznimne važnosti ne samo za sigurnost i dobrobit životinja, već i ljudi, jer tolerancija okrutnosti prema jednom nedužnom biću samo je mali korak od istog zločina prema drugom, možda sljedeći put i prema djetetu ili drugoj ranjivoj osobi – zaključili su.

I pojedini azili direktni su učesnici u nehumanom postupanju. O jednom od njih, u Hreši, općina Istočni Stari Grad, početkom ove godine pisao je Interview.ba. Hreša je jedna od četiri mjesne zajednice koje pripadaju općini Istočni Stari Grad, u kojoj djeluje prihvatilište za napuštene pse kojim rukovodi Javno komunalno preduzeće Glog iz Hreše, čiji je osnivač Općina Istočni Stari Grad  

Ekipa ovog portala u dva uzastopna dana posjetila je azil, ali su oba puta naišli na zaključana vrata. Interesantno je i kako su drugoga dana zatekli samo jednog psa u azilu, dok ih je 24 sata ranije bilo nekoliko. 

Neke od općina u oba entiteta Bosne i Hercegovine sa kojima je JKP Glog sklapao ugovore, odnosno vršio usluge uklanjanja pasa od svog osnivanja su:

Među ljudima koji se brinu o dobrobiti životinja, što kroz razne organizacije, što individualno, kao i u medijima, može se pronaći dosta svjedočenja i članaka koji govore o tome da se u azilu u Hreši ne poštuje ni minimum standarda dobrobiti pasa, te da psi često misteriozno nestaju, a neki aktivisti su za interview.ba potvrdili da su psi koje je JKP Glog pokupio u njihovim općinama pronađeni u drugim općinama, daleko od Hreše.

Jedno od udruženja koje često upozorava građane da su šintori prisutni na terenu je "Šapa" iz Kiseljaka.

Udruženja za zaštitu životinja poput Prijatelji životinja ranije su upozoravali kako se na terenu dešava to da pojedina preduzeća zadužena za zbrinjavanje pasa, mačaka..., prilikom obavljanja "šintorskog zanimanja nanose lake i teške povrede psima prilikom hvatanja, ostavljajući im trajne psihičke posljedice".

Ovakav način hvatanja, upozorili su u jednom od saopćenja Prijatelji životinja, "pored nanijetih fizičkih povreda, psima ostavlja trajne psihičke posljedice, pa je nekada potrebno sa njima raditi godinama da bi se pas vratio u psihičko stanje u kojem je bio prije nego je zadobio ove povrede".

- Napominjemo da je ovakvo ponašanje u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti i dobrobiti životinja kojim je propisano da je zabranjeno životinju bez opravdanog razloga ubiti, nanositi joj bol, patnju i štetu, mučiti je i namjerno izlagati stresu i strahu. Zakonom o prekršajima javnog reda i mira propisuje se kaznena odredba u iznosu od 500 do 1.500 KM ako neko na javnom mjestu zlostavlja životinje ili sa njima surovo postupa - navode iz ovog udruženja.

Građani koji uoče sva djela zlostavljanja, mučenja, ubijanja životinja trebaju to prijaviti nadležnoj policijskoj upravi, veterinarskim inspekcijama i tužilaštvima, te eventualno o tome obavijestiti pouzdana udruženja za zaštitu životinja. 

Da upornost u prijavljivanju zlostavljača nadležnim organima daje rezultate svjedoči i primjer iz Zapadno-hercegovačkog kantona. Naime, Kantonalno tužilaštvo ZHK je prije mjesec prvi put, u posljednjih tridesetak godina, podiglo optužnicu koja je i potvrđena za krivično djelo mučenja, zlostavljanja, ubijanja pasa. 

Zakoni o zaštiti i dobrobiti životinja, kao i njihova dosljedna primjena, nešto su što će Bosna i Hercegovina itekako morati ispoštovati u procesu pristupanja Evropskoj uniji. Više o standardima EU-a kada je u pitanju ova oblast možete pročitati ovdje.