Meteorolozi u narednim danima najavljuju još toplije vrijeme sa temperaturom i do 39 stepeni Celzijusa.

Takvo vrijeme ne pogoduje nikome, a naročito hroničnim bolesnicima.

Vrućine sa sobom donos pojačano znojenje i veći rizik od dehidracije, iscrpljenosti i problema sa kožom.

Kako biste ostali zdravi i puni energije važno je tijelu pružiti dodatnu njegu.

Skok temperature i do 10 stepeni kod zdravih ljudi neće izazvati neke posljedice, no kod hroničnih bolesnika to nije slučaj, kaže dr. Melita Stanić, specijalista urgentne medicine u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć KS.

- Preporuka je svima ne izlaziti vani, ako je to moguće, od 10 do 17 sati. Vrlo je važno smanjiti fizičke aktivnosti, naročito na otvorenom. Hronični bolesnici, prije svega srčani bolesnici, hipertroničari, astmatičari, pacijenti sa hroničnim opstruktivnim oboljenjima i dijabetičari trebaju redovno uzimati terapiju i što više odmarati. Ujutro i tokom noći otvoriti prozore i vrata i rashladiti prostorije u kojima se boravi.

S obzirom da se tokom ljetnih mjeseci više znojimo, važno je tokom dana uzimati dovoljno tekućine kako bi se izbjegla dehidracija. Mnogi kažu dva litra dnevno unijeti vode, rekla bih da je to individualno i zavisi od toga koliko se ko znoji. Najbolje je piti običnu izvorsku vodu, biljne čajeve i limunadu koju ste sami pripremiti. Alkohol, gazirani i hladni napici iz frižidera nisu preporučljivi. Znojenjem se gube i elektroliti, pa je preporuka konzumirati supu, najbolje domaću od pilećeg mesa i povrća - navodi Stanić.

Što se tiče prehrane, doktorica savjetuje laganije obroke obogaćene svježim voćem i povrćem, mesom peradi i ribu.

- Izbjegavati tešku, masnu hranu i crveno meso. Voditi računa o higijeni, kako ličnoj, tako i prostora u kojem se boravi, ali i hrane koja se priprema. Vrlo je važno voće i povrće prati pod mlazom vode - ističe Stanić.

Trebate li izaći vani, kožu obavezno zaštitite od štetnih UV zraka, a to ćete učiniti uz pomoć kreme sa visokim zaštitnim faktorom.

- Namažite cijelo tijelo, a najviše one dijelove koji su najistaknutiji - lice, ruke i noge. Najbolje je koristiti provjerene kreme sa faktorom zaštite od 30 i 50. Također, da bi krema djelovala, namazati je treba pola sata prije izlaska vani. Tokom ljeta najugodnije je nositi svjetlije boje i odjeću napravljenu od prirodnih materijala kao što su pamuk, lan, svila. Glavu obavezno zaštiti šeširom ili kačketom, a oči sunčanim naočalama - pojašnjava Stanić.

Toplotni udar i sunčanica ozbiljna su medicinska stanja koja se javljaju kada tijelo postane prekomjerno zagrijano usljed dugotrajne izloženosti visokim temperaturama i nedovoljnog hlađenja.

Iako se službeno smatraju istim stanjem, na sunčanicu se često gleda kao na slabiji oblik toplotnog udara.

Najčešći simptomi toplotnog udara su: visoka tjelesna temperatura - obično iznad 40 stepeni, jaka glavobolja, vrtoglavica, mučnina i povraćanje, ubrzani puls, crvenilo kože, otežano disanje i konfuzija.

- Sunčanice su česte kod male djece. Ako je dijete duže izloženo suncu, a nema kapu, dolazi do širenja krvnih sudova što prethodi nastanaku sunčanice. Toplotni udar se dešava kada ste previše toplotno iscrpljeni, kad ne unosite dovoljno tekućine, nakon čega organizam gubi kontrolu samorashlađivanja - kaže Stanić i u nastavku objašnjava šta učiniti u slučaju pojave sunčanice ili toplotnog udara:

- Najbolje je odmah potražiti pomoć ljekara, a dok ne dođe Hitna pomoć pokušajte osobu smjestiti u hlad ili klimatizirani prostor. Skinite višak odjeće i koristite lepezu ili ventilator kako biste povećali cirkulaciju zraka. Ako je osoba pri svijesti dajte joj malo vode da popije. Tuširanje u mlakoj vodi i ledene obloge na glavi i vratu također će pomoći. U slučaju iscrpljenosti od sunca i blažih simptoma bez vrlo visoke temperature osobu sklonite sa sunca i smjestite je u hlad. Dajte joj da popije vode, a na glavu i vrat stavite hladne obloge. Pomoći će i tuširanje mlakom vodom.