Bh. političari, uglavnom iz pozicije, govore o martu kao roku do kojeg Bosna i Hercegovina treba usvojiti još dva "evropska" zakona kako bi dobila datum početka pregovora sa Evropskom unijom.

Tako javnosti prezentiraju da će biti dovoljno usvojiti zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, koji je u proceduri i čeka mišljenje Venecijanske komisije, te zakon o sudovima koji još nije usaglašen i čiji naziv varira u zavisnosti o tome ko o njemu priča, pa imamo lidera NiP-a Elmedina Konakovića koji govori o "zakonu o sudu, odnosno Apelacionom odjeljenju Suda BiH", SNSD koji govori o zakonu o Sudu BiH, Ministarstvo pravde koje šalje - zakon o sudu BiH.

Od Direkcije za evropske integracije (DEI) Bosne i Hercegovine zatražili smo odgovore šta zapravo Bosna i Hercegovina treba usvojiti do marta, do kojeg tačno datuma treba usvojiti svoje obaveze, šta smo dosad uradili od traženog, te da li je ono što je dosad usvojeno prihvatljivo Evropskoj komisiji.

Podsjetimo da su opozicioni parlamentraci i nevladin sektor govorili o usvajanju evropskih zakona koji nisu baš evropski.

Iz Direkcije za evropske integracije napominju potrebu ostvarenja napretka u osam koraka.

- Evropsko vijeće je u svojim zaključcima iz marta 2024. godine naznačilo da za usvajanje pregovaračkog okvira bh. vlasti trebaju ostvariti napredak u osam koraka iz preporuke Evropske komisije o dodjeli statusa kandidata BiH iz 2022. godine.

Na realizaciji ovih koraka poduzet je određen broj aktivnosti, a među najvažnijim aktivnostima su svakako nedavno usvajanje Zakona o zaštiti ličnih podataka i Zakona o graničnoj kontroli. Ranije su usvojene izmjene i dopune zakona o VSTV-u, zatim izmjene i dopune Zakona o Instituciji ombudsmana za ljudska prava BiH, Zakon o sprečavanju sukoba interesa i Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorizma.

Također, usvojeni su Strategija javnih nabavki i Strategija borbe protiv korupcije, operacionalizirana je saradnja sa Europolom, poduzete su aktivnosti na zaključivanju sporazuma sa Eurojustom i Frontexom i tako dalje – kažu u DEI-ju.

Dodaju da su među zadacima, koji su kroz različite dokumente institucija EU-a označeni kao ključni za napredak u realizaciji koraka iz preporuke Evropske komisije, usvajanje novog zakona o VSTV-u i zakona o sudovima.

- Također, u vrhu prioriteta su i usvajanje stategije upravljanja granicom, imenovanje glavnog pregovarača i pregovaračkog tima, priprema državnog plana za usvajanje acquisa i imenovanje državnog koordinatora za IPA-u.

Potrebno je također nastaviti sa aktivnostima u oblasti migracija, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala. Posebno će se bh. vlasti morati fokusirati na pitanje slobode izražavanja i medija i zaštite novinara, jer prema ocjenama iz posljednjeg Izvještaja Evropske komisije o BiH u ovoj oblasti nije bilo ostvarenog napretka u 2024. godini – ističu iz Direkcije za evropske integracije.

Napomenuli su da sve što se uradi ima svoj značaj, a Evropska komisija je ta koja ocjenjuje da li i u kojoj mjeri urađeno ispunjava zahtjeve Evropske unije.

- Kad Evropska komisija ocijeni da je ostvaren odgovarajući nivo napretka u realizaciji osam koraka, steći će se i uvjeti da Vijeću EU-a predloži pregovarački okvir sa BiH - dodaju.

Ističu da je osam koraka iz preporuke Evropske komisije dio naših obaveza sve dok ih ne uradimo, te stoga fokus sa datuma trebamo preusmjeriti na rad i što brže ostvarivanje konkretnih rezultata.

- Što budemo brže i više radili, to će i institucije EU-a imati priliku prije donositi odluke o narednim koracima za Bosni i Hercegovinu.

U martu nas, prema već utvrđenom kalendaru rada institucija EU-a, očekuju kako sastanci Vijeća EU-a tako i prvi sastanak Evropskog vijeća ove godine. Ovi sastanci mogu biti prilika da se razgovara o ostvarenom napretku u BiH i ovisno o tome i da se donesu odgovarajuće odluke. Zato je važno da i institucije i politika urade svoje dio posla i da se vrijeme do ovih sastanaka iskoristi za realizaciju što je moguće većeg broja konkretnih aktivnosti – kažu u DEI-ju.