Uprkos embargu, ratna dešavanja devedesetih izučavaju se u udžbenicima historije u BiH. Ali svi različito. Ne samo entiteti, nego od kantona do kantona.

Djeca u entitetu Republika Srpska nacionalnu grupu predmeta izučavaju prema usaglašenim nastavnim planovima i programima između ovog bh. entiteta i Republike Srbije.

U osnovnim školama u Republici Srpskoj, učenici devetih razreda, od septembra 2018. godine, historiju izučavaju iz novih udžbenika u kome je jedna od tema rat 90-tih na ovim prostorima. Od prošle godine i u udžbenicima historije za srednje škole ušao je dio o ratu 90-tih, a isti udžbenici su u upotrebi i u Srbiji.

U novim udžbenicima više je lekcija o Drugom svjetskom ratu i stradanju Srba u Jasenovcu. Uči se i o bombardovanju Srbije 1999. godine, a posebno je sporno izučavanje događaja o proteklom ratu u BiH.

Kada je riječ o Federaciji BiH, deset različitih nastavnih planova i programa je, jer svaki kanton za sebe ih priređuje.

Odlukom Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo donesenom 15. marta 2018. predviđeno je da djeca u 9. razredu u Kantonu Sarajevo izučavaju dodatne četiri nastavne jedinice: Opsada Sarajeva i njen vojno-politički aspekt; Opsada Sarajeva i ugrožavanje humanitarnog prava; Etničko čišćenje, ratni zločini i zločini protiv čovječnosti u BiH 1992-1995 i genocid u Srebrenici.

Izučavanje rata 1992-1995. odvija se i u udžbenicima historije u Zeničko-dobojskom i Tuzlanskom kantonu te u Unsko-sanskom kantonu.

Može li se reći da Srbi i Crnogorci vole ratovati? Koliko je puta Zemljina površina veća od površine Republike Srpske i Bosne i Hercegovine ? Romi su nomadi koji se bave sitnom trgovinom, skupljanjem otpada i muzikom.

Ovo je samo nekolicina od primjera navedenih u analizi sadržaja udžbenika nacionalne grupe predmeta u osnovnim školama. Istraživanje koje su proveli Fond otvoreno društvo BiH i proMENTE socijalna istraživanja, predstavljeno je na 338 stranica knjige Obrazovanje u BiH: Čemu (ne) učimo djecu.

Istraživanje pokazuje da se u udžbenicima nacionalne grupe predmeta ističe samo jedan od naroda u BiH, što, kažu autori, upućuje da se o drugima ne treba učiti. Analiza ukazuje da svega sedam posto lekcija promovira univerzalne ljudske vrijednosti poput slobode, jednakosti, solidarnosti, ljubavi. Zaključak je i da se učenici ne potiču na kritičko mišljenje, već samo da se upoznaju sa nečim i da to razumiju, ali ne i da analiziraju.

Direktorica Pedagoškog zavoda Kantona Sarajevo Nihada Ćolić za Faktor je kazala da su u ovom kantonu 2017. godine usvojene Izmjene i dopune zakona o osnovnom i zakona o srednjem obrazovanju, gdje je ubačen novi član koji podrazumijeva obavezno učenje generalno o genocidu, o genocidu u Srebrenici te o opsadi Sarajeva.

Međutim...

- Mi, nažalost, nemamo udžbenike historije u kojima je to obrađeno. Profesori historije moraju se sami pripremati za čas. Zavod nema kontrolu nad sadržajima udžbenika, uzete su nam sve nadležnosti, ne obilazimo više profesore, ne sjedimo na časovima, tako da mi i ne znamo šta oni predaju. S obzirom da nema u udžbenicima ostavljeno je nastavnicima i profesorima na volju – kaže Ćolić.

Ističe da isključivu nadležnost nad udžbenicima ima Federalno ministarstvo obrazovanja, ali da nikada nisu pokrenute izmjene određenih udžbenika u skladu sa zakonom.

-To su stari udžbenici, povremeno se generalno kada gledamo svi revidiraju, a što se tiče historije ona nije usklađena sa Zakonom iz 2017. Različito svi kantoni se ponašaju kada je riječ o udžbenicima historije. Osim Kantona Sarajevo, ni u jednom drugom se u historiji ne izučava genocid u Srebrenici. Mi smo to prvi uradili, ali nas nažalost nije pratilo Federalno ministarstvo obrazovanja – ističe ona.

Djeca koja žive i školuju se u Srebrenici, gdje je počinjen genocid, iako odlaze u Memorijalni centar Potočari gdje su ukopani njihovi članovi porodica ubijeni u genocidu, uopće na časovima historije ne uče o tome.

Što je potpuni apsurd. Čak ni bošnjačka djeca, koja nacionalnu grupu predmeta pohađaju po nastavnom planu i programu Tuzlanskog kantona ne uče o tome.

Naša sagovornica kaže da jedino djeca povratnika u Novoj Kasabi, gdje ona volontira i koordinator je instruktivne nastave uče u skladu sa Zakonom o osnovnom obrazovanju Kantona Sarajevo.

- Federalna ministrica, tada Elvira Dilberović, trebala je tražiti da se izrade udžbenici u skladu sa izmjena zakona i da traži izmjenu udžbenik Društva za 5. razred u kojem stoji da je glavni grad Bosne i Hercegovine Banja Luka. Reagirali smo prema Federalnom ministarstvu i molili, ali ništa od toga – pojašnjava Ćolić.