Federalni zastupnik Sanel Kajan (DF) u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH pokrenuo je inicijativu za uvođenje obaveznog izučavanja o genocidu počinjenom u Bosni i Hercegovini, a što treba biti uključeno u nastavne planove i programe osnovnih i srednjih škola u svim kantonima, odnosno, cijeloj Federaciji.

Već su pristigli odgovori i jednog broja kantonalnih ministarstava obrazovanja i nauke u kojima se može vidjeti da ima kantona gdje se nije čekalo usvajanje Rezolucije o Srebrinici da bi učenici učili o počinjenom genocidu, ali ima i ministarstva koji su se zahvalili na inicijativi odgovorivši kako to nije u njihovoj već ingerenciji jednog od zavoda.

Iz odgovora kantona se moglo vidjeti da se recimo u Hercegovačko-neretvanskom u nastavnim planovima i programima ne koristi riječ agresija na Bosnu i Hercegovinu već "ratni sukobi u našoj državi".

U odgovoru na zastupničko pitanje Kajanu su iz Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke ukazali da su nastavni planovi i programi u nadležnosti kantona i da su od svih kantonalnih ministarstava nadležnih za oblast obrazovanja zatražili očitovanje na inicijativu.

Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog kantona je navelo kako je u ovom kantonu usvojen novi Zakon o osnovnom odgoju i obrazovanju, a kojim je propisano da će "ministar osigurati da nastavni sadržaj, odnosno, tematske jedinice, koje su posvećene izučavanju zločina genocida počinjenog u BiH u vremenskom periodu 1992-1995, prema presudama nadležnih sudova, budu sastavni, obavezujući dio nastavnog plana i programa".

- Predmet Historija za deveti razred koji je u primjeni u USK u tematskoj cjelini "BiH krajem 20. i početkom 21. vijeka" koji se odnosi i na izučavanje sadržaja u periodu agresije na BiH, temeljeni su na činjenicama utvrđenim u postupcima pred međunarodnim sudovima te pravosnažnim presudama za djela iz navedenog perioda na domaćim i međunarodnim sudovima.

Shodno navedenom, USK ima obavezu da izučava i kroz sadržaj nastavnog predmeta Historija, tematske cjeline koje se odnose na sjećanje na agresiju, genocid i opsadu našeg kantona - kazali su iz USK.

Odgovorili su i iz Ministarstva obrazovanja Tuzlanskog kantona.

- Ministarstvo je 11.6.2018. godine donijelo odluku o izmjeni i dopuni nastavnog plana i programa za deveti razred, a prema kojoj učenici uče o genocidu nad Bošnjacima u Srebrenici, ratnim zločinima, stradanju civila, djece, uništavanju kulturno-historijskog nasljeđa i vjerskih objekata, opsadi Sarajeva i drugih bh. gradova, značajnim ličnostima i datumima u borbi za suverenitet i nezavisnost BiH, formiranju Armije RBiH...

Rješenjem ministarstva od 18.01.2022. godine odobren je za upotrebu u osnovnim školama udžbenik Historija 9, dodatak udžbeniku historije za deveti razred.

Svake školske godine svi učenici devetog razreda sa područja TK posjete Memorijalni centar Srebrenica i mazarje u Potočarima - naveli su iz Ministarstva.

Iz Zeničko-dobojskog kantona su kazali kako je izmjenama i dopunama nastavnih planova i programa u ZDK izučavanje sadržaja u vezi s genocidom nad Bošnjacima Srebrenice uvršten od školske 2018/2019. godine, kada je u nastavni plan i program historije za deveti razred uvrštena cjelina u vezi s periodom odbrambeno-oslobodilačkog rata 1992-1995. godine.

- Osim toga u ZDK od školske 2021/2022. godine sve osnovne škole su u plan i program rada odjeljenskih zajednica od VI do IX razreda, uvrstile i sat posvećen genocidu nad Bošnjacima u Srebrenici. Također, većina osnovnih i srednjih škola svojim godišnjim programom rada, a s ciljem njegovanja kulture pamćenja, već duži niz godina organiziraju posjete Memorijalnom centru u Potočarima kod Srebrenice, gdje učenici imaju priliku odati počast žrtvama genocida, poslušati historijski sat o genocidu i pogledati izložbene postavke posvećene genocidu nad Bošnjacima u Srebrenici - rečeno je iz Ministarstva obrazovanja ZDK.

Odgovorili su i iz Bosansko-podrinjskog kantona.

- S obzirom na to da je Generalna skupština Ujedinjenih nacija izglasala Rezoluciju o Srebrenici kojom je potvrđeno da se 11. juli proglasi Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida 1995. godine u Srebrenici, Ministarstvo za obrazovanje, mlade, nauku, kulturu i sport BPK Goražde i Pedagoški zavod, mišljenja su da se dostavljena inicijativa treba podržati i pristupiti uvođenju izučavanja o izvršenom genocidu u nastavne planove i programe svih škola, kao i kroz ostale sadržaje i mogućnosti - njihov je odgovor.

Na inicijatvi su se zahvalili iz resornog ministarstva Livanjskog kantona.

- Nastavne planove i programe donosi resorno ministarstvo na prijedlog Zavoda za odgoj i obrazovanje Livanjskog kantona, a nastavnim programom se utvrđuju sadržaji, cilj i zadaće obaveznih i izbornih predmeta. Ministarstvo se zahvaljuje na upućenoj inicijatovi, no sadržaj iste se odnosi na djelokrug Zavoda za odgoj i obrazovanje Livanjskog kantona. Vaš dopis ćemo uputiti zavodu - kazali su.

Iz Pedagoškog zavoda Mostar su kazali da su oni iz HNK nastavne planove i programe definisali i srednjoročne ishode učenja "koji osiguravaju konkretizaciju teme genocida kroz definisanje kratkoročnih ishoda".

- Neki od primjera učenja kroz koje se mogu realizovati teme spomenute u Rezoluciji o Srebrenici su "raspad SFRJ i međunarodno priznanje BiH i kako su ova dešavanja utjecala na početak prvih ratnih sukoba u našoj državi" - navode.

Zatražili smo komentar federalnog zastupnika Sanela Kajana koji je pokrenuo inicijativu za uvođenje obaveznog izučavanja o genocidu počinjenom u Bosni i Hercegovini, a što treba biti uključeno u nastavne planove i programe osnovnih i srednjih škola u svim kantonima.

- Mi imamo taj višegodišnji problem i narativ relativiziranja "tri strane u sukobu", "sve je to isto"," svi smo mi u pet grama"... Kao neko ko je doživio i preživio dvostruku agresiju i na moj rodni Mostar i na moje Sarajevo i na moju državu Bosnu i Hercegovinu, oštro sam protiv takvog uvlakačkog i neistinitog narativa. To nije tačno. Moramo se boriti svim sredstvima da bi naša djeca i nova pokoljenja učila istinu, a istina se zna. Zna se ko je izvršio agresiju na našu državu, zna se ko su bili napadači, ko je počinio genocid, ko su bile najveće žrtve i to treba otvoreno reći - naglašava Kajan i dodaje:

- Ono što se sada događa u HNK, postoji Pedagoški zavod, postoji i Zavod za školstvo. Nažalost, u Mostaru u jednoj školi se spominje Srebrenica, genocid nad Bošnjacima. U školi koja je samo 50 metara dalje, u zapadnom dijelu grada o tome nema ni slova. Učenici u zapadnom dijelu grada, kada smo već kod slova, nisu nučili slova ćirilice, oni uče većinom o Republici Hrvatskoj dok o svojoj domovini Bosni i Hercegovini znaju vrlo malo. Mislim da je to neshvatljivo.

Kaže kako je njegova inicijativa da se uvrsti izučavanje o genocidu u nastavne planove i programe svih obrazovnih ustanova u Federaciji BiH doprinos istini.

- Ako će moja inicijativa doprinijeti barem malo da se napokon počne govoriti istina i da dođe do prijeko potrebne reforme nastavnih planova i programa u Federaciji BiH u svim njenim kantonima, pa evo i u cijeloj državi, onda ću ja zaista biti zadovoljan i apelujem na sve donosioce odluka, zakona da se urazume, da svoj posao počnu raditi profesionalno i onako kako od njih javnost Bosne i Hercegovine očekuje, a sve u skladu i sa presudama međunarodnih i domaćih sudova. Ponavljam, zna se da je bila agresija na Bosnu i Hercegovinu, ko su bili napadači, a ko se branio - rekao je Kajan.

Poručio je da će istrajati na ovoj inicijativi.

- Ko god prati moj rad u Parlamentu FBiH, zna koliki sam ja uporan i tražim odgovore. Ni ovog puta neću stati - rekao je Kajan.