Ljetni period karakterišu visoke dnevne temperature i povećana vlažnost zraka, što može imati ozbiljne posljedice na zdravlje, dobrobit i proizvodne performanse domaćih životinja. Toplotni stres predstavlja veliki izazov za farme svih veličina, ali i za vlasnike kućnih ljubimaca. Stručni tim Veterinarskog zavoda Tuzlanskog kantona podsjeća na važnost preventivnih mjera i pravilne skrbi, kako bi se smanjili rizici po zdravlje životinja i spriječili potencijalni ekonomski gubici.

Najosjetljivije na visoke temperature su visokoproizvodne krave, ovce, koze, svinje i perad. Kod krava u laktaciji dolazi do smanjenja unosa hrane, povećanja potrebe za vodom, slabijih estrusnih znakova, smanjene plodnosti te značajnog pada proizvodnje mlijeka – u nekim slučajevima i do 50 posto. Kombinacija temperature zraka iznad 25 ºC i relativne vlažnosti iznad 60 posto može dovesti do otežanog gubitka toplote iz organizma, što rezultira pojavom letargije, ubrzanog disanja, gubitka apetita, pada imuniteta i povećane osjetljivosti na infekcije. U ekstremnim slučajevima, toplotni udar može završiti fatalno, saopćio je Zavod.

Izuzetno je važno, kako ističu, osigurati adekvatne uvjete u štalskim objektima. Preporučuje se izgradnja objekata sa prirodnom ventilacijom, visokim krovovima i otvorenim bočnim zidovima, a u postojeće objekte ugradnja ventilatora ili sistema za orošavanje i zamagljivanje. Također, prenapučenost treba izbjegavati jer dodatno pojačava stres i narušava kvalitet zraka.

Jedan od ključnih faktora za održavanje životne funkcije u uslovima stresa je dostupnost svježe i hladne vode. Naprimjer, krava pri temperaturi od 30 ºC dnevno može popiti i do 180 litara vode. Hranu je preporučljivo davati u hladnijim dijelovima dana, dok se treba izbjegavati ostavljanje silaže koja se može pokvariti i uzrokovati probavne smetnje. Obroke je moguće obogatiti energetskim komponentama i dodacima kao što su elektroliti te vitamini C i E, koji podržavaju otpornost organizma.

Zdravstvena zaštita i higijena objekata takođe su od presudne važnosti. Redovno čišćenje, zamjena prostirke, suzbijanje insekata i dezinfekcija pomažu u prevenciji bolesti. Neophodno je pratiti ponašanje i fizičko stanje životinja – promjene u disanju, kretanju, unosu hrane i vode mogu ukazivati na početak toplotnog stresa.

Pored farmskih životinja, posebnu pažnju tokom ljetnih mjeseci zahtijevaju i kućni ljubimci, naročito psi i mačke. Psi kratke njuške (brahiocefalične rase poput mopsa, buldoga i boksere), starije životinje, one sa srčanim i respiratornim oboljenjima, kao i životinje sa prekomjernom težinom, izrazito su podložne toplotnom udaru.

Najteža i često smrtonosna greška jeste ostavljanje ljubimaca u parkiranom automobilu, čak i nakratko. U zatvorenom vozilu temperatura može narasti za nekoliko minuta i izazvati kolaps organizma. Osim toga, šetnje u najtoplijem dijelu dana, pogotovo po užarenom asfaltu, mogu dovesti do opekotina jastučića na šapama.

Preporučuje se da se kućni ljubimci izvode u šetnju rano ujutro i kasno navečer, kada su temperature niže. Treba im osigurati stalno dostupan hlad i svježu vodu, a prostor u kojem borave mora biti dobro provjetren. Važno je ljubimce ne šišati do kože, jer krzno ima i zaštitnu ulogu protiv UV zračenja i pregrijavanja. Također, korisno je koristiti mokre peškire ili specijalne rashladne prostirke kako bi se rashladili.

Znakovi toplotnog udara kod kućnih ljubimaca uključuju ubrzano i otežano disanje, slinjenje, crvenilo desni, slabost, povraćanje i dezorijentaciju. U slučaju pojave ovih simptoma, životinju odmah treba premjestiti u hladniji prostor i kontaktirati veterinara.

Toplotni stres nije neizbježna posljedica ljeta. Kroz planiranje, prilagođavanje ishrane, osiguravanje optimalnih uvjeta i pravovremeno reagovanje moguće je u velikoj mjeri zaštititi zdravlje životinja i osigurati kontinuitet proizvodnje, kao i sigurnost i dobrobit kućnih ljubimaca.

Za dodatne savjete, stručne preporuke i nadzor, vlasnici životinja mogu se obratiti doktoru veterinarske medicine u najbližu veterinarskiu stanicu ili stručnom timu Veterinarskog zavoda Tuzlanskog kantona: telefoni: 035/302-700 i 035/302-721, email: [email protected].