Od 13. decembra 2023. godine, kada je objavljena vijest o potvrđivanju optužnice protiv Joze Petrovića, predmet u kojem je on optužen za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika stoji u mjestu.

- Optužnica je potvrđena od Kantonalnog suda Široki Brijeg, dana 13. decembra 2023. godine, dok u istom predmetu još nije zakazano ročište za izjašnjenje o krivnji optuženog - rekla je za Detektor je Petrunjela Matijević, glasnogovornica Tužilaštva Zapadnohercegovačkog kantona.

Iz ovog tužilaštva ranije je navedeno da je Petrović optužen jer je, za vrijeme rata u BiH i oružanih sukoba između Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i Armije RBiH (ABiH), kao pripadnik Vojne policije HVO-a postupao suprotno pravilima kojima se zabranjuje da se zarobljenicima nanose povrede života ili tjelesnog integriteta.

Dodali su kako je Petrović, u vremenskom razdoblju od aprila do sredine juna 1993. godine, u vojnom zatvoru u prostorijama bivšeg ministarstva unutrašnjih poslova u Ljubuškom, nečovječno postupao i nanosio povrede tjelesnog integriteta ratnim zarobljenicima H. L. i M. Š., pripadnicima ABiH.

- Tokom istrage prikupljena je obimna materijalna dokumentacija i saslušan je veći broj svjedoka, a osumnjičeni je ispitan putem međunarodne pravne pomoći - poručili su tada iz Tužilaštva.

Petrović do danas nije dostupan pravosudnim institucijama Bosne i Hercegovine, jer se nalazi na teritoriji Republike Hrvatske, kojoj je nekoliko puta upućena zamolnica za pružanje međunarodne pomoći, kažu iz Kantonalnog suda u Širokom Brijegu.

- Kantonalni sud Široki Brijeg je 14. decembra 2023. uputio zamolnicu putem Ministarstva pravde BiH radi pružanja međunarodne pravne pomoći, nadležnom pravosudnom tijelu Republike Hrvatske, u cilju uručenja optužnice, obavijesti o potvrđivanju optužnice, liste branitelja i dostavnice za optuženog Jozu Petrovića - odgovorio je za Detektor glasnogovornik Kantonalnog suda u Širokom Brijegu Tomislav Mandić.

Dodao je i kako su iz Kantonalnog suda dva puta – u aprilu 2024. i maju 2025. godine – upućivali urgencije prema Ministarstvu pravde, radi postupanja po navedenoj zamolnici, ali da do danas nisu dobili rješenje.

- Ministarstvo pravde BiH je obavijestilo ovaj sud da je zamolnica upućena nadležnom organu Republike Hrvatske, međutim do danas nije dostavljena povratna informacija o statusu predmetne zamolnice - dodao je Mandić.

Na upite novinara Detektora i više urgencija nisu odgovorili iz Ministarstva pravde BiH, kao ni iz Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske, dviju institucija koje bi trebale razmjenjivati podatke u ovakvim slučajevima.

Bivši tužilac i sudija Vehid Šehić je naveo kako je nedostupnost optuženih i osumnjičenih u predmetima ratnih zločina veliki problem, jer je teško očekivati da pravda bude zadovoljena dok osumnjičeni umiru. Smatra kako je najveći problem u tom procesu saradnja pravosudnih institucija u regiji.

- Ja znam da postoji mogućnost da se ustupi predmet pravosuđu Hrvatske, da ga oni završe, međutim izgleda da se i to ne uspijeva uraditi. To je samo dokaz koliko smo daleko mi od istinskog suočavanja s prošlošću - dodao je Šehić.

Na problem nedostupnosti osumnjičenih i optuženih ukazala je i sutkinja Joanna Korner, koja je u ranijim izvještajima za OSCE iznijela zabrinjavajuće rezultate rada državnog Tužilaštva u procesuiranju ratnih zločina. Prema njenoj analizi, rješenje bi bilo ustupanje predmeta državama u kojima se osumnjičeni nalaze, prije podizanja optužnice.

- Ustrajati na istrazi i optužnici, kada ne postoje realni izgledi da će glavni pretres biti održan u bliskoj budućnosti, znači gubiti vrijeme i resurse i Tužilaštva i Suda BiH - pojasnila je Korner.

Ona je navela kako je primarno unaprijediti regionalnu saradnju, bilo kroz hapšenja i vraćanja osumnjičenih u BiH ili kroz veću spremnost stranih pravosudnih institucija da provode krivične postupke.

Za Šehića prva adresa u tom postupku jesu ministarstva pravde, koja bi trebala pokrenuti prvi korak procesa regionalnih pregovora i pronaći način kako da ovakvi predmeti budu procesuirani.

- Nemoralno je da štitite nekog ko je osumnjičen za ratni zločin. To je meni neka vrsta saučesništva i prikrivanja. Nažalost, mi živimo u jednom takvom ambijentu, jer u mnogim državama regiona osumnjičeni za ratne zločine su nacionalni heroji - rekao je Šehić.

U augustu 2025. godine Tužilaštvo BiH je objavilo kako trenutno imaju 86 aktivnih predmeta ratnih zločina, u fazi istrage po prijavama, od čega 245 protiv nedostupnih osoba.

Detektor je ranije izvještavao kako je glavni državni tužilac Milanko Kajganić u martu predstavio godišnji izvještaj o radu Tužilaštva BiH, navodeći da su poteškoće Odjela za ratne zločine vidljive kroz broj neriješenih predmeta, koji iznosi 192, od čega su u 90 predmeta osobe nedostupne pravosudnim organima BiH.