Zbog suše prinosi meda u Bosni i Hercegovini ove godine mogli bi biti znatno niži u odnosu na prethodnu 2025.

Gubici variraju od regije do regije, i dok je kod nekih rana ispaša bila dobra, kod drugih su hladnoća i kiša onemogućile njeno bolje iskorištavanje.

Suša koja je kasnije došla uzrokovala je da će mnogi ostati bez šumskog i livadskog meda.

Avdo Duranović iz Konjica decenijama se bavi pčelarstvom. Ima 400 košnica, a njegov organski med nadaleko je poznat po kvaliteti.

Kaže kako je prvi dio godine bio dosta povoljan, pa su i prinosi bagremovog meda bili dobri.

- Moje pčele u Hercegovini zimuju, pa su i dolje nešta "uhvatile" nakon bagrema od paše, mislim na tilovinu, kadulju i draču. Izvrcao sam po košnici po 20 kilograma. Kadulje je bilo po desetak kilograma, što je također dobro. Ko nije selio za bagremom mislim da je loše prošao s obzirom da je drugi dio godine okrenula suša. Šuma je poprilično izdala. I ono što je bilo šumskog meda, zato što je crna šuma, med je već u saću kristalisao. To je valjda takva vrsta medljike koja kristališe prije nego što je pčele "poklope" . Takav ne može se ni vrcati, a ni pleče ga ne mogu iskoristiti kako bi trebalo - objašnjava Duranović.

Najveći je, kaže, problem što više nema biljaka koje daju polen, a pčela bez polena ne može rađati nove jedinke.

- Leglo je stalo pa smo sada u neizvjesnosti šta će nas dočekati na proljeće, jer pčela koja se sada rodi (zimska pčela) na proljeće bi trebala odgojiti nove jedinke. Dugo se bavim plečarstvom, ali se nikada ranije nisam susreo s tim da je pčela polovinom augusta prestala polagati jaja - ističe Duranović.

Kaže kako je većinu pčela prebacio u okolinu Livna kako bi pokušao nešta dobiti i od rozog vrijeska.

- Na tom području u nekoliko navrata bilo je kiše, ali je džaba kada su previsoke dnevne temperature koje uzrokuju da biljke loše luče nektar. Na tom području pčela još nije stala sa leglom, što je svakako prednost. Što se tiče okoline Mostara, Podveležja, gdje raste primorski bijeli vrijesak, još nije kasno ako bude kiše do 5. septembra - dodaje Duranović.

Bez obzira na sve Duranović je kaže zadovoljan iako je prošle godine vrcao po 30 kilograma meda po košnici.

- Zadovoljan sam prinosom, važnije mi je očuvati pčelinju zajednicu. Istina je da suša uzima danak, ali neki ljudi ove godine nisu imali ni dva kilograma po košnici - govori Duranović.

Poticajima koje daje Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, nezadovoljan je. Kaže kako su raniji poticaji za pčelare bili u rangu sa onima za uzgajivače ovaca.

- Nekada ranije smo i jedni i drugi imali po 12 KM po košnici i ovci. Danas uzgajivači ovaca dobijaju 70 maraka, dok je pčelar ostao na 15 KM. Za 15 maraka ne možete kupiti ni lijek za pčelu - navodi Duranović.

Problem je i što pčelari u Hercegovačko-neretvanskom kantonu (HNK) nemaju pravo na poticaj i sa federalnog i sa kantonalnog nivoa, dok je to, kako kaže Duranović, omogućeno pčelarima iz drugih kantona.

- To je odluka naših kantonalnih vlasti. U KS pčelari mogu ostvariti oba poticaja, čak i onaj sa općinskog nivoa. Mi iz HNK dobijemo po 15 maraka - dodaje Duranović.

Osvrnuo se i na lažni med koji je preplavio bh. tržište.

- Godinama pravi pčelari upozoravaju nadležne institucije na taj problem, ali niko ništa ne poduzima. Mislim da je stanje sa patvorenim medom još gore nego prethodnih godina jer se radi o odličnom biznisu. Oni koji se tim bave nemaju nikakav trošak niti rizik, a dobro zarađuju. Mi koji proizvodimo organski med kažemo da nam je samo siguran trošak, ništa drugo. Nije samo problem med koji se prodaje na ulici bez etikete. Patvorenog meda puni su tržni centri. Uvozimo ga akvog dok naše vlasti ne žele podržati istinske pčelare kako bi proizvodnja organskog meda opstala i razvila se. Ne cijenomo svoje koje je vrhunske kvalitete nego kupujemo svjetsko smeće - zaključuje Duranović.