Novi Zakon o radu u Federaciji BiH donosi važne promjene koje bi mogle utjecati na svakodnevicu hiljada radnika – od korištenja godišnjeg odmora u više navrata, plaćene pauze i naknada za topli obrok i prijevoz, do strožijih kazni za poslodavce i preciznijih pravila za rad nedjeljom i praznicima.

U ovom trenutku razmatra se draft ovog zakona, a time se bavi posebno oformljena radna grupa u kojoj su predstavnici Ministarstva rada i socijalne politike, sindikata, poslodavaca i predstavnika Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH.

I dok Ministarstvo rada poručuje da će novi zakon "unaprijediti osnovna prava", a kazne za poslodavce pooštriti, postavlja se pitanje – hoće li stvarne promjene ostati mrtvo slovo na papiru ili ćemo konačno dobiti radno zakonodavstvo koje štiti radnika, a ne samo bilans firme.

Radnici, ali i poslodavci, nezadovoljni su postojećim Zakonom o radu u FBiH, posebno kada je u pitanju korištenje godišnjeg odmora, zatim pauze koja se ne uračunava u radne sate, popunjavanje šihterica, ali i nepostojanje u zakonu prava na topli obrok, prijevoz i regres.

Poslodavci u Federaciji BiH već su negodovali zbog mogućnosti plaćene pauze za radnike, kažu da je to neprihvatljivo jer predstavlja dodatno opterećenje za poslodavce.

Faktor je zatražio dodatna pojašnjenja od resornog ministarstva, a koja se odnose na godišnje odmore, pauzu, šihtericu, topli obrok, prijevoz, regres i slobodne dane.

Iz Ministarstva rada i socijalne politike FBiH kažu za Faktor da, uzimajući u obzir postojeću praksu koja je ukazala na potrebu za fleksibilnijim zakonskim uređenjem korištenja godišnjeg odmora, tendencija je da se novim Zakonom o radu adekvatnije reguliše konkretno pitanje.

– S tim u vezi, radnim tekstom Zakona o radu predviđeno je uvođenje mogućnosti korištenja godišnjeg odmora u više od dva dijela. Međutim, imajući u vidu da pravo na godišnji odmor predstavlja svojevrsnu mjeru zaštite fizičkog i psihičkog zdravlja radnika, kao i potrebu za usklađivanjem s MOR-ovom Konvencijom o plaćenom odsustvu, nužno je propisati obavezno neprekidno trajanje prvog dijela godišnjeg odmora u trajanju od najmanje dvije sedmice kako bi se osiguralo postizanje svrhe toga – ističu iz Ministarstva.

Naglašavaju da su u tom pogledu planirane izmjene važećeg zakonskog rješenja koje bi obuhvatale ukidanje ograničenja korištenja godišnjeg odmora isključivo u dva dijela. Već bi radnik, u dogovoru s poslodavcem, preostale dane mogao koristiti u više navrata, shodno svojim potrebama, čime bi se značajno doprinijelo postizanju boljeg balansa između privatnog i poslovnog života.

Iz Ministarstva kažu da je vođenje evidencije (šihterice) o radnicima i drugim licima angažovanim na radu obaveza poslodavca.

– Dakle, poslodavac je, u skladu s važećim Zakonom o radu i Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima i drugim licima angažovanim na radu, kao podzakonskim aktom kojim se detaljno reguliše ovo pitanje, dužan osigurati što adekvatniji način ispunjenja konkretne obaveze – ističu.

Kažu da naknada za prijevoz na posao i s posla, ishrana u toku rada (topli obrok) i regres za godišnji odmor predstavljaju naknade po osnovu rada, koje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu mogu utvrditi kao pravo radnika.

– Imajući u vidu navedeno, a ovisno o mogućnostima poslodavca, u skladu s prethodno spomenutim aktima, pojedinačno bi se trebalo regulisati predmetno pravo. Ovo pitanje, kao i sva druga, bit će razmatrano u radnoj grupi koja radi na izradi Zakona o radu, te ukoliko dođe kao prijedlog radne grupe koji se uvrštava u tekst nacrta, svakako će biti dijelom teksta koji će se dalje usaglašavati tokom parlamentarne procedure – naglašavaju iz Ministarstva.

Ističu da, imajući u vidu da je tendencija da se novim Zakonom o radu značajno unaprijedi oblast rada i radnih odnosa, odnosno da se instituti radnog prava u što većoj mjeri usklade kako s potrebama tržišta rada, tako i sa zakonodavstvom Evropske unije, ovo ministarstvo je u sam proces izrade uključilo širu javnost, čime se dala mogućnost svim zainteresiranim stranama da dostave svoje inicijative i sugestije i na taj način doprinesu iznalaženju što boljih rješenja.

– Međutim, treba imati u vidu da će novi Zakon o radu značajno unaprijediti osnovna prava radnika, ali će tim biti data i mogućnost zaključivanja kolektivnih ugovora kako bi se, u skladu s različitim potrebama određenih djelatnosti, dodatno uredila pojedina pitanja. Također, s ciljem osiguranja zaštite radnika, njihovih prava kao i zalaganja za uvođenje prava, predviđena je mogućnost udruživanja, odnosno organizovanja sindikata, koji ujedno i predstavljaju ugovornu stranu prilikom zaključivanja kolektivnog ugovora.

Svakako da je fokus novog Zakona o radu osigurati njegovu što bolju prohodnost u praksi, posebno u privatnom sektoru i osim jačanja predviđenih propisa, u radnom tekstu Zakona o radu predložene su i strožije kazne za nepoštovanje propisa zakona.

Također, radnim tekstom predloženo je jačanje instituta kolektivnih ugovora kojima će se opća prava koja predviđa zakon dodatno, a shodno prirodi poslova, specificirati i regulisati – stoji u odgovoru resornog Ministarstva.

Kada je u pitanju rad nedjeljom i praznicima, ističu da je jedna od značajnih novina jasnije propisivanje prava radnika na povećanu plaću u vidu utvrđivanja minimalnog iznosa koji radniku pripada u tom slučaju.

– Radnim tekstom predloženo je da se dnevnica radniku za rad na neradne dane, praznike i sl., uvećava za 50 posto u odnosu na regularne radne dane. Zakon o radu neće i ne može tretirati ponaosob radnike po osnovu mjesta rada ili djelatnosti, odnosno konkretno pitate za trgovce. Dakle, Zakonom o radu ne smije se diskriminirati radnike ni po kojem osnovu i za sve radnike se propisuju osnovna, okvirna prava, a pravilnicima i kolektivnim ugovorima poslodavac je dužan da napravi raspored radnog vremena, shodno prirodi poslova koji se kod njega obavljaju – zaključuju iz Ministarstva.

Podsjetimo, sindikati nisu zadovoljni postojećim zakonom, posebno određene grane, jer kako ističu ima bolje organiziranih sindikalnih jedinica, posebno u sektoru javnih preduzeća i institucija, tako da njih štiti kolektivni ugovor, a privatni sektor ispašta.

Iz sindikata poručuju da neće pristati na novi zakon ukoliko u njega ne budu kao obaveza uključeni topli obrok, prijevoz, regres, ali i dodatno plaćanje rada za praznike i nedjeljama.