Federacija Bosne i Hercegovine neće tako skoro dobiti novi zakon o radu, iako je nacrt tog zakonskog prijedloga već prošao prvi krug javne rasprave.

Formirana je radna grupa, međutim, kako Faktor saznaje, ona će početi s radom tek nakon godišnjih odmora. Poslodavci nisu najsretniji – ranije su kazali da će "češljati" svaki član ovog zakona.

I dok se pojedini sindikalci brinu da će ovaj novi zakon opet pogodovati samo jednoj grupi radnika, a misli se na one koji su u javnom sektoru i na one čiji su sindikati dobro organizovani i imaju pristup i vlasti i poslodavcima, predsjednik Samostalnog sindikata radnika Selvedin Šatorović u svom obraćanju pred Prvi maj kaže da protesta radnika nema zato što "sve ide nabolje".

I dok vrh Sindikata organizuje druženje na Vilsonovom šetalištu, tradicionalno uz grah kojim časte i premijera Federacije BiH Nermina Nikšića, znatan broj radnika u ovom entitetu praznike je proveo čekajući onu minimalnu plaću od 1.000 KM – i bez graha, a i bez roštilja. I dobro je, jer bilo je i onih kojima su se u proteklim mjesecima poslodavci "zahvalili" na angažmanu jer im nisu mogli isplatiti iznos od 1.000 KM.

Zanimljivo bi bilo da se Šatorović javio na poziv Faktora da odgovori šta je tačno bolje i kako je radnicima u Federaciji BiH bolje, na koji način, ali čini se da nema vremena.

Radna verzija ovog zakona već je u februaru ove godine 15 dana bila dostupna javnosti, a svi uključeni akteri imali su mogućnost da iznesu prijedloge, sugestije i komentare na ovu verziju. Iz Ministarstva konstatuju da radna verzija donosi brojne izmjene i dopune instituta koje unapređuju prava radnika.

Ugovor o radu na neodređeno vrijeme, prema ovoj radnoj verziji zakona, postaje pravilo, dok će se ugovori na određeno moći zaključivati isključivo u iznimnim situacijama i uz skraćeni period trajanja. Prekovremeni rad, noćni rad, rad nedjeljom, rad na praznike, rad na neradne dane i rad u smjenama sada su preciznije regulisani.

Posebna pažnja posvećena je dodatnoj zaštiti trudnica, porodilja i žena koje doje, te dodatno definisano pravo radnika-oca na roditeljsko odsustvo, kao i odsustvo roditelja po osnovu polaska djeteta u prvi razred osnovne škole.

Dopunjen je i institut neplaćenog odsustva vezanog za odsustvo zbog pružanja lične njege, te odsustva radnika koji ima status hranitelja. Omogućava se korištenje godišnjeg odmora u više dijelova, a pauza se sada uračunava u radno vrijeme.

Propisuje se i minimalna visina povećanja plaće, omogućava se digitalni obračun plaće i osigurava veća transparentnost primanja. Poslodavci će imati obavezu donošenja pravilnika o radu, bez obzira na broj zaposlenih, a detaljno se reguliše i rad na izdvojenom mjestu i rad na daljinu.

Ranije su reagovali i iz Samostalnog sindikata radnika u FBiH, kazavši da neće prihvatiti zakon ukoliko se u ugovor o radu pod obavezno ne stavi topli obrok, regres i prevoz.

Kako Faktor saznaje iz Ministarstva, ovo što traži Sindikat nije bilo predviđeno u nacrtu zakona, jer ni u ovom postojećem zakonu toga nema, ali da će radna grupa sve te zahtjeve razmotriti.

Najveće zamjerke u još uvijek važećem Zakonu o radu u FBiH su one koje se odnose na pravo korištenja godišnjeg odmora. Zakon koji se primjenjuje predstavlja problem i za poslodavce i za radnike, jer ne dozvoljava "cjepkanje" godišnjeg odmora na više puta, što je do sada bio veliki problem. Međutim, u nacrtu novog zakona predviđeno je da se godišnji odmor može koristiti u više navrata.

Mersiha Beširović, predsjednica granskog Sindikata trgovine, za Faktor ističe kako su se nadali da će doći do izmjena i dopuna Zakona o radu u FBiH kako bi se konačno utvrdila znatno veća dnevnica za rad nedjeljom i u dane praznika.

- Mi smo poslali Ministarstvu prijedloge za izmjene i prije novog zakona. Imamo dosta primjedbi i sugestija. To je jedan kompleksan proces i nisam optimista da to možemo završiti u ovom mandatu. Naravno, ne mislim da je dobra opcija da se Zakon o radu diskutuje u jednoj užoj grupi ljudi, posebno u Ekonomsko-socijalnom vijeću, s obzirom na to da puno radnika nije sindikalno organizovano, puno sindikata nije zastupljeno u ESV-u FBiH, a uvijek imate neku situaciju da pojedini sindikati uzmu monopol da odlučuju o svim drugim sindikatima i svim drugim radnicima - kazala je Beširović.

Dodaje da ono što je vidjela u toj prvoj radnoj verziji jeste da je ovo zaista poboljšanje u odnosu na trenutni zakon.

– Međutim, ima tu još mnogo toga. Naša najveća zamjerka je da je i dalje puno toga ostavljeno poslodavcima da oni to rješavaju svojim pravilnicima, da se dosta toga rješava na nivou kompanije, što nije dobro po meni. Zakon nudi niz poboljšanja, ali je jako puno pitanja ostalo otvoreno i mislim da, ako je intencija Ministarstva da bude to jedan zajednički proces, to je dobro. Ali ako ne bude tako, imat ćemo zakon koji će odgovarati samo jednom dijelu uposlenika, a to je javni sektor, koji je vrlo uređen sistem, dok je privatni sektor prepušten sam sebi – zaključila je Beširović.

Maro Nenadić, direktor Udruženja poslodavaca FBiH, za Faktor nije želio govoriti o novom prijedlogu Zakona o radu, uz obrazloženje da radna grupa još nije počela s radom, te da ne želi unaprijed iznositi zaključke.

Kaže da su saopćenje pisali i vezano za uvođenje pauze u trajanje radnog vremena i da im to ne odgovara.

Pitanje je šta bi poslodavcima zaista odgovaralo.