Ova grupa je pozivala na vožnju u koloni nakon koje je lokalna policija kaznila učesnika zbog uznemiravanja povratnika. Istraživanje Detektora otkriva detalje o ovoj neformalnoj grupi i zbog čega povratnici u Gacku strahuju od nje.

"Sve su straže, sve su straže đenerala Draže", odjekivalo je u noći 8. septembra s bine kinosale u Gacku, na kojoj je istaknuta zastava četničkog pokreta, dok je veliki broj gostiju i građana stizao na historijski čas o gatačkim četnicima.

Brojni mladi ljudi učestvovali su na skupu na kojem je načelnik Gacka Ognjen Milinković u uvodnom govoru – oslovljavajući ga “časni vojvodo” – pozdravio Slavka Aleksića, kojeg je Sud BiH pravosnažno osudio jer je svojim aktivnostima na skupu "ravnogoraca" u Višegradu izazvao nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju, razdor i netrpeljivost, piše Detektor.ba.

Aleksić je historijski čas pratio iz prvog reda, a za ovaj događaj nekoliko dana ranije poziv je objavljen na Instagram stranici Četničke omladine Gacko. Sam događaj je održan uz podršku Opštine Gacko, Crkvene opštine Gacko i Kluba Gačana Beograd.

Narednog jutra, dvorište Hrama Svete Trojice u Gacku bilo je mjesto okupljanja velikog broja građana, koji su se prisjetili lokalnih pripadnika četničkog pokreta poginulih tokom Drugog svjetskog rata. Tog dana otkriven je spomenik "ravnogorcima" koji su stradali u Drugom svjetskom ratu.

Sa spomenika, na kojem su se vijorile zastave četničkog pokreta, organizatori su poručili kako “znaju da imaju budućnost, jer imaju sjajnu omladinu”. Ovaj govor, i druge koji slave pripadnike četničkog pokreta i njihove bitke, slušao je veliki broj djece i mladih, među kojima su novinari Detektora uočili i dva pripadnika Četničke omladine Gacko.

Gačanin Andrej Šojić pratio je sastanak u društvu Stefana Rajkovića. Nakon prilaska novinara Detektora, Rajković se udaljio, a Šojić je rekao da su novinari već ranije primijećeni i da je vozilo Detektora u Gacku fotografisano ispred hotela u centru grada.

"Upraćeni ste bili", rekao je uz osmijeh Šojić.

On je dodao da se smatra članom Četničke omladine Gacko, koja, prema njegovim riječima, za cilj ima vraćanje mladih Gacka "svom identitetu, kulturi i vjeri".

- To nije nikakva formalna organizacija, niti imamo članske karte, niti se u to učlanjujemo, niti to postoji kao neka organizacija. Ali ovdje svakog mladića koga uhvatiš za ruku, koji nije oženjen, smatra se pripadnikom te ideje, pripadnikom Četničke omladine - pojasnio je Šojić.

Četnička omladina Gacko na Instagramu, TikToku, X-u i Facebooku ima oko 6.000 pratilaca. Najveći broj pratilaca je na Instagramu, gdje su od 2018. objavili preko 1.100 sadržaja, u kojima nerijetko veličaju osobe osuđene za ratne zločine u BiH, te obilježavaju datume bitne za četnički pokret. Uz to, grupa je davala i podršku Risti Lečiću i Slavku Aleksiću, pripadnicima Ravogorskog pokreta koji su osuđeni pred Sudom BiH za izazivanje mržnje, te pozivala na učešće u koloni povodom Dana Republike Srpske 2019. godine. Jednog od učesnika ove kolone policija je kaznila zbog vrijeđanja povratnika.

U ranijem istraživanju o četničkim udruženjima u BiH zasnovanom na registracijskim dokumentima – Detektor je otkrio da u državi formalno djeluje ukupno 16 takvih udruženja. Registracijski dokumenti otkrili su da među osnivačima ima optuženih za ratne zločine, a istraživanje Detektora je otkrilo i da su četnička udruženja iz Srbije bila uključena u odlaske osoba iz regiona da se bore u Donbasu 2014. godine.

Iako su Obavještajno-sigurnosna agencija i Ministarstvo sigurnosti ranije upozoravali da okupljanja s ekstremnim nacionalističkim porukama poput četničkih plaše povratnike, a Sud BiH osudio Dušana Sladojevića, Slavka Aleksića i Ristu Lečića na po pet mjeseci zatvora zbog poticanja na mržnju ili netrpeljivost nakon četničkog skupa u Višegradu, sudovi širom Republike Srpske odbili su zahtjeve za njihovo gašenje upućene 2019. godine iz Vlade Kantona Sarajevo.

Naim Leo Beširi, stručnjak za borbu protiv ekstremizma i direktor beogradskog Instituta za evropske poslove, smatra da djelovanje grupa poput Četničke omladine Gacko jasno pokazuje kako se radikalizirani narativi mogu manifestirati u “ciljanom zastrašivanju i vrijeđanju zasnovanom na nacionalnom predznaku”.

"Postoji realna opasnost da se takve akcije prenesu i na druge sredine, gdje bi druge ugrožene grupe mogle biti mete sličnih napada", rekao je Beširi i dodao da mladi "mogu biti podložni manipulaciji i instrumentalizaciji od strane političkih entiteta".

Ova zloupotreba može duboko podijeliti društvo, narušiti stabilnost i mir te smanjiti povjerenje u institucije, tvrdi Beširi i smatra da institucije moraju djelovati protiv online radikalizacije.

Podrška osuđenim "ravnogorcima"

Četnička omladina Gacko, kako je za Detektor kazao Andrej Šojić, nastala je kada se grupa studenata i srednjoškolaca iz Gacka skupila da zajedno idu na "pokloničko putovanje" na Ravnu goru i u Draževinu kod Višegrada, gdje se već godinama pripadnici ravnogorskih pokreta okupljaju u čast Draži Mihailoviću, četničkom vođi iz Drugog svjetskog rata.

"Družimo se zajedno i obilježavamo ovakve datume, sve što je značajno i što je pozitivno u našoj opštini", rekao je Šojić, uz napomenu da na svojim mrežama dijele sve što misle da je pozitivno i u cilju "održanja i unapređenja naše omladine i našeg identiteta".

Krajem januara 2023., Četnička omladina Gacko prenijela je objavu Saveza ravnogorskih pokreta Srbije kojom traže pomoć za otkup kazne za Ristu Lečića, Dušana Sladojevića i Slavka Aleksića. Aleksić je i kasnije bio tema objava Četničke omladine Gacko, kada je preuzeta objava s njegove stranice u kojoj su istaknute njegove ratne zasluge – posebno da je "bio komandant Novosarajevskog četničkog odreda sa sjedištem na Grbavici", te kako se istakao u "borbama za odbranu Grbavice", kao i da je “komandovao odredom ruskih dobrovoljaca u Srpskom Sarajevu”.

Aleksićevu fotografiju sa zastavom Narodne republike Donjeck, samoproglašene i nepriznate oblasti u Ukrajini – koju je Rusija kasnije aneksirala – objavili su i 11. aprila 2022., nekoliko sedmica nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, dan prije nego što su objavili i druge simbole podrške Rusiji uslikane u Višegradu.

Sutkinja Suda BiH Azra Miletić, koja je predsjedavala vijećem koje je osudilo Aleksića, kazala je za Detektor kako su registracija i postojanje organizacija koje baštine naslijeđe četničkog pokreta iz Drugog svjetskog rata potpuno suprotni Ustavu BiH. Prema njenim riječima, četnička ideologija je "potpuno neprimjerena".

“Pogotovo ti ljudi koji žive tamo, prije svega Bošnjaci, oni osjećaju i strah, jer takvo ponašanje podržava ideologiju u ime koje su stradali tokom proteklog rata. Ti živiš okružen ljudima koji otvoreno govore da te ne vole, da preziru i tvoju vjeru i naciju, omalovažavaju”, rekla je Miletić.

Dušan Sladojević, jedan od pravosnažno osuđenih pred Državnim sudom za izazivanje mržnje, kazao je kako nema informaciju o postojanju bilo kakve četničke organizacije u Gacku, kao i da oni izbjegavaju da u svoj pokret primaju omladinu.

Smatra da mladi ljudi nisu svjesni historijske materije koju koriste, jer se oslanjaju na društvene mreže, te da bi volio da se ti mladi okreću životu i zajedničkoj budućnosti.

"Možda tu ima čak i nekog inata, možda tu ima i nekih porodičnih tradicija, možda im je neko bio i pripadnik Jugoslovenske vojske u otadžbini. Najvjerovatnije je to, po meni, pa su ljudi postradali i bez suda i bez presude i bez ičega, i onda se javlja neki revolt vjerovatno kod tih mladih ljudi, a znamo da su mladi ljudi puni energije i želje da se i dokazuju", rekao je.

Na pitanje da li smatra da bi neko mogao takve omladinske četničke organizacije zloupotrijebiti, odgovorio je da postoji takva mogućnost i da upravo zbog toga mlade ljude pokušavaju držati po strani.

Upitan zbog čega se on lično i mladi iz Gacka vraćaju tekovinama prošlosti, Šojić je kazao da su tokom 20. vijeka “Srbi dobili tri puta po glavi” i da je očekivano da se ljudi vraćaju takvoj tradiciji kako bi se pomirili sa stradanjima.

"Ta ravnogorska lica, to su bili jedni obrazovani ljudi. Nisu to bili neuki ljudi i nisu ti koji su predstavljeni 1945. Nisu to četnici, oni sa dugim bradama i kosama iz Bulajićevih filmova. To su bili golobradi mladići, koji su otišli i koji su se borili sami za sebe", dodao je Šojić.

Provokacije koje ulijevaju strah povratnicima

Tokom januara 2019. godine, Četnička omladina Gacko pozivala je na obilježavanje 9. januara, neustavnog praznika – Dana Republike Srpske, navodeći kako će nakon okupljanja na Trgu Save Vladislavića ispred hrama u Gacku krenuti svečana kolona automobila koja će kružiti gradom.

Iz Policijske uprave Trebinje rekli su za Detektor kako je Policijska stanica Gacko 9. januara u mjestu Fazlagića Kula sankcionisala jednu osobu zbog počinjenog prekršaja "vrijeđanje". Navedeno je da je osoba na automobilu istaknula zastavu Republike Srpske.

Na videu koji je objavljen na YouTubeu moguće je vidjeti kretanje kolone kroz ovo povratničko naselje, dok su na autima istaknute zastave Srbije i Republike Srpske.

Jedan od rijetkih Bošnjaka povratnika koji trenutno žive u samom gradskom jezgru Gacka jeste efendija Sadet Bilalić, koji za Detektor kaže da je incident u januaru 2019. imao za cilj demonstraciju sile i zastrašivanje povratnika.

"Četnička omladina u Gacku je zloupotrijebila treći dan blagdana Božića i slavu Svetog Stefana, i sami lokalitet crkve kao mjesta okupljanja za kolonu bajraktara na Kulu Fazlagić", kaže Bilalić i dodaje da je postojanje grupa kao što je Četnička omladina Gacko jedan od "amblema političke priče koja traje treću deceniju".

Andrej Šojić je potvrdio da su, kao Četnička omladina Gacko, pozivali na učešće u ovoj koloni, ali da ne znaju "čija je ideja uopšte bila da se ide u to muslimansko selo".

"Ne bi bilo ništa ni sporno da se prošlo, jer teritorija je naša, ali mislim da svako provociranje, bilo šta, nije potrebno… Sretniji bih bio da se to možda uradilo u Stocu ili Sarajevu, gdje su mnogobrojniji ti Bošnjaci, nego tu gdje je šaka ljudi", dodao je Šojić, rekavši da se, čim je mogao, vratio nazad u grad.

Okružno javno tužilaštvo u Trebinju odgovorilo je Detektoru da ne posjeduje informacije o djelovanju Četničke omladine Gacko.

Saradnja i slavljenje zločina bez granica

Iako tvrde da cilj grupe nije provokacija ili vrijeđanje, Četnička omladina Gacko je ranije dijelila fotografije murala posvećenog Ratku Mladiću, osuđenog u Haagu na doživotni zatvor za genocid i ratne zločine, koji se nalazi u Gacku, kao i plakat s tenkom na kojem su istaknuti zastava Republike Srpske i grb Vojske Republike Srpske s natpisom: "Svi to znaju, al’ neće da vide, borila se braća protiv Al-Kaide".

Članovi Četničke omladine Gacko, nekoliko puta tokom 2019. godine, kada je njihova stranica bila i najaktivnija, hvalili su se i akcijama u gradu, i Trebinju. Uz projekcije filmova i predstava, grupa je učestvovala i u posjeti Dobrunskoj rijeci, poznatijoj kao "Draževina", gdje pripadnici ravnogorskih pokreta svakog marta obilježavaju stradanje Dragoljuba Draže Mihailovića i njegovih sljedbenika.

Iste godine, Četnička omladina Gacko je dijelila pozive i Šojić je lično prisustvovao događaju "Sretenjska humanitarna akcija ‘Pikado iz bloka", povodom Sretenja, koje se slavi i kao Dan državnosti Srbije. Ovaj događaj organiziran je u okviru "Trojke iz bloka" humanitarne organizacije "Srbi za Srbe", koja sarađuje s nekoliko desničarskih organizacija, poput "Svetog Georgija", ili internet prodavnica u Srbiji i BiH koje prodaju odjeću kojom veličaju ratne zločince i ultradesničarsku ideologiju, o kojima je Detektor ranije pisao.

Lejla Brčić, bivša ministrica pravde Kantona Sarajevo, tokom 2019. godine podnijela je krivičnu prijavu protiv članova ravnogorskog pokreta, zbog organiziranja obilježavanja godišnjice rođenja Draže Mihailovića, zatraživši tada i brisanje iz registra udruženja koja u svom nazivu ili statutu baštine vrijednosti ravnogorskog pokreta i njegovog osnivača.

Govoreći o organizacijama kao što je Četnička omladina Gacko, Brčić dodaje da je to dio jednog šireg narativa koji, održavajući tenzije nacionalizma, netrpeljivosti i atmosfere straha, profitira i skreće pažnju s činjenice da su građani na rubu siromaštva.

"Ukoliko u sredini u kojoj žive, školuju se, rade, promovisanje takvih aktivnosti nije osuđeno, kažnjivo, nego promovisano kao poželjno, onda je sasvim jasno zašto nastupaju u tom formatu", zaključuje Brčić.

Upravo zbog trenutka u kojem je donosila presudu protiv “ravnogoraca”, sutkinja Miletić kaže da je “pisala presudu jednostavnim jezikom”. Prema njenim riječima, dokazivanje krivičnih djela iz mržnje nije teško, već je problem “nestručnih i politički podobnih kadrova u pravosuđu”.

“Bitno obilježje djela je da taj koji govori jeste svjestan da to što on govori može kod drugog lica izazvati jedno osjećanje nacionalne i vjerske netrpeljivosti, produbiti to, raspiriti to osjećanje, što uopšte, po meni, nije teško dokazati. Pogotovo ovdje gdje se mi nalazimo”, kaže ona.

Naim Leo Beširi dodaje da su za radikalne narative kod mladih krive, između ostalog, i političke stranke.

"Vlast i desno orijentisana opozicija koristi dezinformacije, lažne vijesti i nacionalističku propagandu kako bi pripremila buduće ratnike. U tom nastojanju, nažalost, podržava ih formalni sistem obrazovanja, pogotovo časovi istorije koji su puni neprijatelja upravo u kući pored", kaže Beširi.

Obrazovni sistem za trenutnu "histeriju" u BiH krivi i efendija Bilalić.

"Mnogi učestvuju u histeriji, a ne pamte rat jer su bili djeca ili su čak rođeni poslije. Govorimo o generaciji rođenoj u postdejtonsko vrijeme, gdje je odgojno-obrazovni sistem uveliko odgovoran za današnji nacionalistički narativ među omladinom", zaključuje Bilalić.