U organizaciji Direkcije za komunikacije Republike Turske, u Ankari je u petak održan Forum dijaloga turkijskog svijeta, organizovan u okviru 13. samita Organizacije turkijskih država (OTS).
Šef Direkcije Burhanettin Duran izjavio je da su tokom foruma razmatrani zajednička historija turkijskog svijeta, saradnja u oblasti komunikacija te zajednički ciljevi za budućnost.
– Pod vodstvom predsjednika Turske Recepa Tayyipa Erdogana, Turska je bila i nastavit će biti dio zajedničkog puta turkijskog svijeta – naveo je Duran u objavi na turskoj društvenoj mreži NSosyal.
Drugog dana foruma održan je okrugli sto posvećen izazovima i mogućnostima koje umjetna inteligencija donosi u svijet savremenih medija i globalnih komunikacija.
Pod moderacijom prof. dr. Ermana Akıllaja sa Univerziteta Ankara Hacı Bayram Veli, skup je okupio vodeće stručnjake, akademike i medijske lidere iz cijelog svijeta, a u središtu pažnje našla su se pitanja digitalnog suvereniteta, pouzdanosti informacija i očuvanja autentičnosti u eri algoritamski generisanog sadržaja.
Posebnu pažnju među prisutnima izazvalo je izlaganje Elvira Švrakića, generalnog direktora Hayat TV-a, koji je naglasio specifičnu ulogu i iskustvo medija iz Bosne i Hercegovine.
– Dolazim iz zemlje koja nije dio turkijskog svijeta, ali je s njim stoljećima povezana kulturom, historijom i ljudima. Hayat svakodnevno prenosi turski sadržaj publici na Balkanu i zato se vidimo kao most. Iz te perspektive želim podijeliti naše iskustvo – kazao je Švrakić.
Govoreći o utjecaju savremenih tehnologija, istakao je da je vještačka inteligencija već postala dio svakodnevice te da pitanje više nije hoće li promijeniti svijet komunikacija, nego kako ćemo tom promjenom upravljati.
– U Hayatu smo dugo testirali različite alate, a danas ih koristimo u svakodnevnom radu: u lektorisanju i obradi sadržaja, analizi podataka, pripremi marketinških ponuda, pripremi finansijskih izvještaja, praćenju globalnih medijskih trendova i edukaciji tehničkog kadra.
Najbolji primjer je prevođenje turskih serija. Uz pomoć vještačke inteligencije turske priče brže i u većem obimu stižu do gledalaca u cijeloj regiji. To je javna diplomatija u najboljem smislu. To je i dokaz da ova tehnologija može povezivati kulture i graditi zajednički informacijski prostor – objasnio je Švrakić.
Povjerenje publike, jezik i digitalni suverenitet
U nastavku izlaganja direktor Hayat TV-a upozorio je da uz nove mogućnosti dolaze i ozbiljni izazovi, izdvojivši povjerenje publike kao ključni resurs svakog medija.
– Nikada nije bilo lakše proizvesti lažan sadržaj: deepfake video, sintetički glas, automatski generisane vijesti. Za medije najveći kapital ostaje povjerenje publike, a ne tehnologija.
Zato smo, po uzoru na TRT, počeli graditi vlastitu bazu podataka. Sve naše arhivske vijesti postaju izvor za AI sistem, kako bismo dobili provjerenu bazu za pretragu.
Svaki sadržaj nastao uz pomoć AI-ja kod nas prolazi ljudsku provjeru prije objave. Mašina može pomoći, ali odgovornost ostaje na čovjeku – poručio je.
Kao drugi izazov naveo je ravnomjernu zastupljenost jezika i kultura u digitalnom dobu.
– Većina globalnih modela razvija se na engleskom i nekoliko velikih svjetskih jezika. Ako jezici žele biti prisutni u digitalnoj budućnosti, moraju imati vlastite skupove podataka i jezičke modele. Isto važi i za manje jezike, poput bosanskog jezika.
Govoreći o digitalnom suverenitetu, Švrakić je naglasio da su podaci, algoritmi i platforme postali strateški resursi.
– Ko nema vlastite kapacitete, ovisi o rješenjima nastalim izvan svog kulturnog i ekonomskog okruženja. To uključuje i odluke o tome koji se sadržaj uklanja, a koji promoviše – kazao je.
Tri konkretna koraka za buduću saradnju
Naglašavajući važnost zajedničkog djelovanja, generalni direktor Hayat TV-a predložio je tri konkretna koraka.
Prvi je uspostavljanje zajedničkog standarda označavanja sadržaja nastalog uz pomoć vještačke inteligencije, kako bi publika uvijek znala šta je proizvela mašina.
Drugi je formiranje zajedničke baze provjerenih podataka, koja bi obuhvatala medijske arhive, ali i sadržaje iz historije, kulture, umjetnosti i nauke. Takva baza služila bi kao osnova za razvoj pouzdanih jezičkih modela i kao provjeren izvor informacija za AI sisteme.
Treći prijedlog odnosi se na uspostavljanje mreže urednika i tehničkih stručnjaka koji bi razmjenjivali iskustva i alate, a koja bi bila otvorena i za partnere izvan Organizacije.
– Turska, sa svojim iskustvom i institucijama poput TRT-a, može imati važnu ulogu u pokretanju ovih projekata. Ali njihova snaga bit će upravo u tome što ih grade svi zajedno – dodao je Švrakić.
Zaključujući obraćanje, poslao je poruku o nezamjenjivoj ulozi ljudskog faktora u novinarstvu.
– Vještačka inteligencija može proizvoditi sadržaj brže od čovjeka. Ali ne može zamijeniti ljudsku odgovornost, moralni sud i iskustvo. Zato je na nama da odredimo pravila.
Najveći izazov vještačke inteligencije nije kako proizvesti više informacija. Najveći izazov je kako sačuvati istinu, povjerenje i ljudske vrijednosti u vremenu kada informacije proizvode mašine – zaključio je Švrakić.