Naglašava kako bi oni koji čine vlast u Bosni i Hercegovini trebali imati zajednički cilj, a to je pristup Evropskoj uniji.

Ističe da je vrijeme pandemije donijelo dodatni problem cijelom svijetu, ali da se angažovanje Evropske unije prema zemljama zapadnog Balkana nikako nije smanjilo, već naprotiv. U svih šest država Unija je, kako ističe, poslala praktičnu pomoć, a i sredstva za rješavanje krize.

- Posebno sada je bitna komunikacija između lokalnih, evropskih i međunarodnih institucija. Bosna i Hercegovina se suočava sa teškom humanitarnom krizom na području migracija i azila, i to u vrijeme pandemije, i zato bi u sklopu cijele Evropske unije trebali naći kompromise i sa konkretnim akcijama situaciju riješiti što je prije moguće - navela je u razgovoru za Radio Slobodna Evropa.

Na upit o raspodjeli vakcina za zemlje koje nisu članice Evropske unije, kazala je da čuje da ima puno poteškoća, isto tako u Evropi, gdje uvijek traže solidarnost. Postoji, dodaje, poteškoća i zbog nabavke vakcina ili zbog ugovora koji nisu ispunjeni.

- Za Evropu barem znamo kritike AstraZenece, ali to da zemlje zapadnog Balkana nemaju dovoljno vakcina, da Evropska unija ne šalje dovoljno i na istoj bazi, naravno nije uredu. Mi smo baš u srijedu, 24. marta, opet upozoravali na Evropskoj komisiji, predsjednicu EK, da treba da uključi jednako sve zemlje zapadnog Balkana - kazala je.

Upitana hoće li dolaskom Joea Bidena na mjesto predsjednika SAD-a doći do zajedničkog kursa EU-a i SAD-a prema BiH, kazala je da svi znamo da je Joe Biden čovjek koji dobro poznaje našu regiju, posebno Bosnu i Hercegovinu, te zato misli da je to već veliki napredak za saradnju.

- Unija i Amerika, kao i mnogobrojne međunarodne institucije, moraju povećati međusobnu saradnju, uzeti u kontekt lokalne aktere iz originalnih područja. Zajednički kurs bi svakako trebao postojati u smislu podržavanja i pomoći postkonfliktne obnove i institucionalnih reformi, osobito u području pravosuđa, vladavine prava i, naravno, poboljšanju socio-ekonomskih standarda - istakla je.

Na pitanje o tome da se govori o novom visokom predstavniku u BiH, te o tome hoće li to donijeti veći angažman OHR-a, kao i kako gleda na kritike iz RS-a na rad OHR-a i pozive na njegovo zatvaranje, Fajon je naglasila da je OHR nezavisna institucija i da u ovom trenutku ne zna reći kakav će biti angažman narednog visokog predstavnika.

- Zatvaranje OHR-a bi značilo da je proces pomirenja završen, da je BiH spremna za pristup Evropskoj uniji, ali nažalost, postoji još mnogo promjena koje je potrebno sprovesti - zaključila je.

Smatra također da bi trebalo pojačati pritisak na zemlje cijele regije, ne samo na Srbiju i Hrvatsku, da pomognu funkcionisanje Bosne i Hercegovine. Istakla je, međutim da, što se tiče Bosne i Hercegovine, podrška i pomoć samo iz Hrvatske i Srbije nisu dovoljni.

Govoreći o migrantskoj krizi navela je da je situacija u kojoj se trenutno nalazi Bosna i Hercegovina "stvarno nezahvalna".

- Finansiranje od Evropske unije nema smisla bez nadgledanja, a s druge strane, jako je bitno da novac namijenjen migracijama ode u prave ruke, da se ljudima omogući normalan smještaj, da se zaštite ljudska prava i temeljne slobode. Potrebno je usvojiti plan na nivou cijele države za upravljanje migracija i azila, sa pravednim dijeljenjem odgovornosti širom zemlje, uključujući i Federaciju BiH i Republiku Srpsku - smatra Fajon.