Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca, putem Savjeta za historiju i promociju očuvanja kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa te Savjeta za pitanja genocida, zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, organizovalo je javnu tribinu "Genocid u Srebrenici – međunarodnopravni aspekti, dokazivanje i kultura sjećanja".

Tribinu je moderirala predsjedavajuća Savjeta za historiju dr. sc. Zilha Mastalić Košuta, koja je istakla da genocid u Srebrenici predstavlja historijski i međunarodnopravno utvrđenu činjenicu potvrđenu pravosnažnim presudama međunarodnih sudova.

Naglasila je da su međunarodne i domaće pravosudne institucije, kroz hiljade svjedočenja, opsežnu dokumentaciju, forenzičke analize i DNK identifikacije žrtava, izgradile neoborivu dokaznu osnovu za presude za genocid, te da je odgovornost akademske zajednice i društva da te činjenice čuvaju, naučno istražuju i prenose budućim generacijama, odlučno se suprotstavljajući negiranju genocida, historijskom revizionizmu i relativizaciji zločina.

Predsjednica Upravnog odbora Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca akademkinja prof. dr. Hasnija Muratagić Tuna istakla je da je tribina doprinos obilježavanju Dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici i odavanju počasti nevinim žrtvama.

Ocijenila je da je Srebrenica ostala simbol poraza civiliziranog svijeta te trajna opomena na odgovornost međunarodne zajednice i važnost zaštite univerzalnih ljudskih vrijednosti.

Prof. dr. Enis Omerović, dekan Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici, govorio je o međunarodnopravnom određenju genocida i njegovom dokazivanju, naglasivši da pravo ne može vratiti izgubljene živote, ali može utvrditi činjenice, individualizirati krivičnu odgovornost i sačuvati istinu od zaborava i negiranja.

Posebno je istakao da poricanje genocida prati ovaj zločin od njegovih početaka, zbog čega očuvanje sudski utvrđene istine ostaje trajna obaveza nauke, pravosuđa i društva.

Dugogodišnji oficir za vezu Bosne i Hercegovine s Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju Amir Ahmić govorio je o ulozi dokaznog materijala, prisluškivanih komunikacija i svjedočenja u procesima pred Haškim tribunalom.

Naglasio je da je Tribunal potvrdio zakonitost i vjerodostojnost tih dokaza, kao i nemjerljiv doprinos radioperatera, tehničkog osoblja i zaštićenih svjedoka u dokazivanju genocida, udruženog zločinačkog poduhvata i drugih zločina protiv čovječnosti.

Nakon izlaganja uslijedila je sadržajna rasprava o međunarodnopravnim aspektima genocida, izazovima njegovog negiranja, ulozi akademske zajednice u očuvanju historijske istine te značaju kulture sjećanja za buduće generacije.

Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca nastavit će kroz naučne skupove, javne tribine i istraživačke aktivnosti doprinositi očuvanju istine o genocidu u Srebrenici, afirmaciji sudski utvrđenih činjenica i razvoju kulture sjećanja.