U protekle četiri godine, Tužilaštvo Unsko-sanskog kantona (USK) podiglo je 107 optužnica protiv 146 osoba osumnjičenih za različite koruptivne radnje. Iako je sud donio osuđujuće presude u većini slučajeva, samo mali broj njih odnosi se na visoku korupciju, potvrđeno je Feni iz Tužilaštva USK.
Prema riječima Jasmine Husić, šefice Ureda za borbu protiv korupcije Tužilaštva USK, složenost istraga u koruptivnim predmetima značajno usporava procesuiranje.
- Kod koruptivnih predmeta sama istraga je kompleksnija zbog obimnosti rada i dokazivanja – od saslušanja svjedoka, provođenja posebnih istražnih radnji, finansijskih istraga, radnji pretresanja i izuzimanja dokumentacije, do dugotrajnih i složenih vještačenja, najčešće finansijskih, ali i građevinskih, telefonskih i drugih - ističe Husić.
Posebne poteškoće stvaraju vremenski razmaci između počinjenja djela i prijavljivanja, kao i promjene iskaza svjedoka tokom postupka.
Korupciju najčešće prijavljuju građani, ali značajan broj prijava dolazi i iz medijskih izvještaja te internih izjava zaposlenika koji ukazuju na kriminalne radnje u kolektivima, objašnjava Abdulah Keranović, šef Odsijeka za sprečavanje privrednog kriminala MUP-a USK.
- Najosjetljivije tačke su zapošljavanje, tenderi, javne nabavke i trgovina utjecajem. To su segmenti na koje posebno obraćamo pažnju - naglašava Keranović. Međutim, dodaje da mnogi građani iz straha ili nepovjerenja u pravosudni sistem odlučuju zatvoriti oči pred korupcijom.
Javni zvaničnici, političari i grupe koje stoje iza njih često pokušavaju diskreditirati rad tužilaca zaduženih za slučajeve visoke korupcije, istaknuo je.
- U interesu nosilaca javnih funkcija i grupa koje ih podržavaju je da medijski i na druge načine neopravdano kritikuju rad Tužilaštva USK, kako bi skrenuli pažnju javnosti sa svojih radnji, istovremeno prikazujući sebe kao žrtve sistema - pojašnjava Husić.
I pored ovakvih izazova, iz Tužilaštva USK poručuju da će nastaviti raditi na otkrivanju i procesuiranju koruptivnih djela, bez obzira na pritiske.
Korupcija ostaje duboko ukorijenjen problem u svim segmentima društva, a borba protiv nje zahtijeva ne samo odlučnost pravosudnih institucija, već i aktivnije sudjelovanje građana u prijavljivanju nepravilnosti te povjerenje u pravosudni sistem.