Jedan od vodećih kardiohirurga, svjetski, a naš, prof. dr. Miralem Pašić ovih dana boravi u Sarajevu.

Povod je njegovo predavanje u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS) na temu "Studiraš medicinu u Sarajevu - To sam i ja uradio", a na poziv prof. dr. Nermira Granova, direktora Hirurških disciplina KCUS-a, i prof. dr. Amine Valjevac, dekanese Medicinskog fakulteta u Sarajevu.

Prof. Pašića nazivaju ocem kardiohirurgije u Sarajevu. On pak skromno kaže kako je na papiru A4 formata prije 23 godine (2002) napravio viziju kardiohirurgije, a sve ostalo uradili su vrsni ljekari u Sarajevu.

- Sjećam se, organizirao sam tada sastanak na kojem su bili član Predsjedništva BiH u to vrijeme Beriz Belkić, te predstavnici Kantona Sarajevo, Univerziteta, Medicinskog fakulteta i KCUS-a. Pokazao sam im plan na samo jednom papiru, kako sve treba napraviti. Sad kad pogledam taj svoj papir vidim da je sve ispunjeno u cijelosti. Kardiohirurgija u Sarajevu postigla je evropski nivo, jer svjetski trendovi ne samo da se prate, nego se i primjenjuju. To su ovi ljudi uspjeli bez mene, ja sam tu bio samo godinu dana tako da im mogu samo čestitati - ističe Pašić.

Profesor Pašić rođen je 5. septembra 1957. godine u Tuzli. Vrlo često ističe da je još kao školarac u osnovnoj školi znao da će jednom biti doktor.

Njegova biografija zaista je impresivna. Nakon završenog Medicinskog fakulteta u Sarajevu 1980. godine, stručnog usavršavanja u Tuzli, specijalizacije, magistarskog rada, a potom doktorske disertacije, prof. Pašić odlazi u Zurich i Berlin.

Kaže kako se nakon završene Medicine vratio u Tuzlu na hirurgiju kod profesora Božina Radevića, kojeg mnogi nazivaju ocem kardiovaskularne hirurgije u Bosni i Hercegovini.

- Radević nas je sve kao sinove tretirao, pa nas je bukvalno natjerao da idemo godinu dana negdje vani na subspecijalizaciju, odnosno specijalizaciju kako bismo vidjeli strani svijet, a cilj je bio da se svi opet vratimo i otvorimo kardiohirurgiju u BiH. Ideja je bila, ako ne u Tuzli, bit će u Sarajevu, ako ne u Sarajevu, kradiohirrgiju ćemo otvoriti u Igalu. Profesor nam je govorio, ako odemo u Sarajevo, mi ćemo dobit stanove, a on kuću. Ja sam htio ići u Zurich i da se tamo bavim eksperimentalnom medicinom. No došao je rat i tako se ta priča prekinula - prisjetio se Pašić.

U Zurichu Pašićev doktorat nije priznat, pa je praktički krenuo ispočetka. Bio je drugi stranac koji je doktorirao na klinici.

Kasnije je postao docent na Univerzitetu u Zurichu, ali je svoje profesionalno putovanje od 1995. godine nastavio u Njemačkoj, u Berlinu u bolnici koja se zove Deutsches Herzzentrum, a koja je, prema riječima prof. Pašića, prvenstveno željom politike, uklopljena u veliki kompleks koji danas nosi ime Deutsches Herzzentrum der Charité.

Osim što je radio kao profesor na Univerzitetu Humboldt, Pašić je bolnici Deutsches Herzzentrum 25 godina bio zamjenik direktora Klinike za srčanu, torakalnu i vaskularnu hirurgiju.

- Ne zanimaju me funkcije, jer sam uvijek želio biti samo dobar doktor. I danas to želim, radim najteže operacije koje traju 10-15 sati što se malo gdje u svijetu može vidjeti - dodaje prof. Pašić.

Na pitanje, koliko je operacija izvršio i da li se uopće to moglo izbrojati, potvrdno klima glavom i odgovara da je izbrojao te da je ukupno izveo 15.000 kardiovaskularnih zahvata.

- Moja najduža operacija trajala je 25 sati i to je moj rekord. Naravno, da nisam stajao i bio za stolom svih 25 sati, jer ja imam svoj tim sa kojim radim, ali sam bio prisutan svih 25 sati - pojašnjava.

Osim rada sa pacijentima, uvijek ga je, kaže, privlačio i naučno-istraživački rad. Govori nam kako je do sada objavio više od 250 radova koji su se našli u renomiranim naučnim medicinskim časopisima.

- Ja sam u BiH iškolovan da pišem radove, a ljubav prema nauci dobio sam od moje rodice Naze Tanović-Miller, koja je bila matematičarka, i njenog supruga Harryja Millera. Oboje su bili oduševljeni mojim pisanjem radova iz matematike - otkriva nam Pašić.

Puno je problema u zdravstvu Bosne i Hercegovine. Pašić kaže kako nije najbolje upoznat sa svim dešavanjima, ali da je svugdje u svijetu tako da je nivo zdravstva principijelan nivou ekonomske moći jedne države.

- No ja ću se opet ponoviti, što se tiče kardiohirurgije u Sarajevu, jer tu oblast najviše pratim, ona je na daleko višem nivou nego što bi trebala biti ako uzmemo u obzir ekonomsku moć BiH - naglašava.

O egzodusu ljekara u zapadne zemlje, koji traje godinama, ima zanimljiv stav. Kaže: "Neka idu".

- Kod god hoće da ide, neka to i uradi. Ja sam silom prilika ostao. Ali moj generalni stav o tome, je - hoćeš da ideš, nešto te tjera - idi, ako hoćeš da ostaneš - ostani. Svako treba da pravi svoj put. Kada je riječ o odlasku ljekara, sada je prijelomni trenutak i to ne samo u BiH, nego i u cijelom svijetu je tako. Mislim da će se to promijeniti i da će sve doći na svoje - kazao je Pašić.