U javnosti već danima traje polemika povodom iznenadne odluke Vlade Federacije BiH o minimalnoj plaći, donesenoj dan pred Novu godinu.
Odluka je naišla na brojne kritike, prvenstveno jer je donesena bez fiskalne reforme koja bi podrazumijevala smanjenje nameta poslodavcima, a većina analitičara slaže se u predviđanjima da bi mogla biti dovedena u pitanje ekonomska stabilnost entiteta.
Na društvenim mrežama oglasio se i Nedžad Gušić, magistar ekonomskih nauka i nekadašnji član uprave BBI-a.
- Nedavno sam pročitao retorički postavljeno pitanje u vidu ankete kojom su pratitelji društvenih mreža pozvani da glasaju za najgoru Vladu FBiH u historiji. Ponuđene opcije se odnose na mandat Vlade Nermina Nikšića od 2011. do 2015. ili mandat Vlade Nermina Nikšića od 2022. do danas. Za svakoga sa trunkom ekonomske pismenosti ili minimalnim radnim stažom u realnom sektoru ovo je vrlo teško pitanje. Teška pitanja nisu ona na koje nemamo odgovor, već ona pitanja na koja je bilo kakav odgovor tačan i netačan, istovremeno - započeo je Gušić, te dodao:
- U posljednja tri mjeseca imamo tri odluke koje će prema mišljenjima stručnih ljudi, poduzetnika, udruženja poslodavaca, vlasnika malih biznisa i generalno javnosti, imati nesagledive posljedice po ekonomiju FBiH u narednom periodu, koje će biti nemoguće sanirati - naveo je Gušić.
Potom je analizirao svaku od navedenih odluka:
- Neradna nedjelja - odluka donesena bez analize i cilja, izvjesno donosi gubitak FBiH više od 200 miliona KM godišnje. Ovdje pričamo samo o budžetu, a ne i o direktnim posljedicama na poslovanja firmi čiji su biznis modeli bazirani na prihodima koje generišu vikendom, posebno nedeljom kada njihovi kupci, potrošači ne rade.
Danas vlasnici i uposlenici tih firmi, kroz izloge svojih zatvorenih radnji gledaju kolone vozila njihovih kupaca kako idu prema Istočnom Sarajevu u RS-u. Bilo je bezbroj drugih načina da ovakva odluka bude bezbolna ili manje bolna.
- Vjerujući da neradna nedelja neće uništiti ekonomiju FBiH do kraja, jedna od najljepših čestitiki za "najluđu noć", dolazi u vidu minimlaca od neto 1.000 KM bez smanjenja stope doprinosa. Efekti ove odluke se procjenjuju na gubitak 30.000 radnih mjesta, lančano i nekotrolisano poskupljenje, ubrzano propadanje malih preduzeća i otpuštanje radnika.
Naravno, poruka stranim i domaćim investitorima, koji su pokušali iznijeti argumente i obrazložiti negativne efekte ovakve odluke na svoje poslovanje, bila je da idu u "banana" države. Toliko o dijalogu sa poslovnom zajednicom.
Prije dvadest i pet godina, na fakultetu u SAD-u smo učili primjere "MAC" - Material Adverse Change, kao ključnog rizika koji može nastupiti u poslovanju. Primjer je kada uvedeš zakonske promjene u toku poslovne saradnje, koje imaju negativne efekte na ekonomiju. Npr. povećaš preko noći minimalac, bez smanjenja stope doprinosa, a firma ima ugovorene fiksne cijene sa kupcem, pa zbog minimalca gube u potpunosti konkurentnost tj. propadaju.
Ne uče se ove stvari na sumnjivim fakultetima koji izgledaju kao autobuske stanice u kasabama, pa ćemo zbog toga platiti cijenu svi.
Bez ove "ludorije" imamo smanjenje izvoza za 500 miliona eura, povećanje troškova energenata i naravno nijednu smislenu mjeru da se ekonomija zaštiti.
- Čitamo informacije o diskontu Vlade FBiH i prodaju potraživanja u iznosu višem od 100 miliona KM poslovnim bankama, uz diskont više od 20 posto. Kako i iz kojeg se tačno razloga Vlada FBiH odriče naplate od javnih preduzeća kroz budući period, zarad instant naplate umanjenog iznosa odmah, ostaje da se vidi?
Vratimo se teškim pitanjima, i ponudimo još malo izbora: Koja je najgora odluka Vlade FBiH u historiji?
c) "Black Friday" diskont potraživanja
Slobodno glasajte, pitanje jeste teško, a kao što rekoh, na teška pitanja nema tačnog ili netačnog odgovora, svi odgovori na ova pitanja su tačni i netačni u isto vrijeme.
Zbog ovakvih poteza se gube izbori, pa je pitanje dana kada će politički subjekti pozicije početi da se ograđuju od ovih i sličnih poteza.
Gube se izbori, a ostaje pitanje gubi li se i država? - zaključuje Gušić.