Uoči obilježavanja Dana bijelih traka u Prijedoru, kada će se preživjeli sjećati žrtava 1992. godine i odnosa prema nesrpskom stanovništvu, Gradska uprava Prijedora - koja ne dozvoljava izgradnju spomenika ubijenoj djeci ovog grada - obilježila je Dan oslobađanja '42. i odbrane Prijedora '92., poručujući da su se prije 32 godine oslobodili neprijatelja - paravojnih muslimansko-hrvatskih formacija.

Nakon parastosa u Crkvi Svete Trojice, polaganja vijenaca ispred spomen-ploče u zgradi Policijske uprave Prijedor i spomenika "Za Krst časni", te paljenjem svijeća u spomen-kompleksu "Kameni cvijet", organizatori su poručili da "slave dan kada se Prijedor oslobodio neprijatelja".

Gradonačelnik Prijedora Slobodan Javor kazao je da je "ponosan i sretan što ima mogućnost da govori o istini, ratnim dešavanjima u Prijedoru i napadu na Prijedor".

- Nažalost, tog 30. maja 1992. godine naš grad je napadnut i to je jedina istina - započeo je on, objašnjavajući da su emocije podijeljene jer su "tužni zbog gubitka života boraca, ali i sretni zbog oslobađanja od paravojnih muslimansko-hrvatskih formacija".

- Naša obaveza, obaveza svih nas, svakog pojedinca, je da se ovaj dan okupimo kao danas, na jedan fin, miran, kulturan i dostojanstven način da pošaljemo poruku da čuvamo, da pamtimo, ali isto tako da praštamo, međutim, da nikada ne zaboravimo - poručio je on.

On je pozdravio "bivše borce Prijedora koji su učestvovali u odbrani Prijedora i što su dio organizacije događaja".

Gradska uprava Prijedora se i ove godine oglušila na zahtjeve inicijative "Jer me se tiče", roditelja ubijene djece, ali i brojnih međunarodnih organizacija za izgradnju spomenika za 102 ubijene djece u Prijedoru.

Vijence cvijeća na spomeniku su položili predstavnici boračkih udruženja, porodica nastradalih u ratu, članovi ravnogorskog pokreta, predstavnici javnih institucija, predstavnici Trećeg pješadijskog Republika Srpska puka Oružanih snaga BiH, delegacija "srpskog člana Predsjedništva BiH" kao i predsjednika RS-a, te druga brojna udruženja i organizacije iz Prijedora.

Predsjednik boračke organizacije grada Prijedora Vojislav Kondić poručio je da je Prijedor prije 32 godine sa srčanošću boraca slomio "monstruozni napad na Prijedor i da su uspjeli poraziti neprijatelje i očuvati grad do kraja rata."

- Zahvaljujući njima, borcima, mi danas imamo naš grad Prijedor i našu Republiku Srpsku, i danas nakon 30 godina od završetka građanskog rata meta smo komšija i njihovih mentora u Evropi i svijetu - kazao je Kondić.

On je podsjetio na usvojenu Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, opisujući je kao "pokušaj da se srpski narod označi genocidnim".

Ta kampanja je pred usvajanje Rezolucije bila pokrenuta od institucija Srbije i Republike Srpske u kojoj su navodili da nisu genocidan narod, mada se u dokumentu ne spominje narod već počinioci.

- Ta rezolucija ovih dana, pokrenuta od država i naroda koji u svijetu načinili najveće zločine u historiji čovječanstva, svjedoči koliko je licemjerstvo. Jer su jedan mali slobodarski narod pokušali da označe genocidnim, sve s namjerom da prikriju zla koja su lično nanijeli čovječanstvu - kazao je Kondić.

On je kazao da su brojne zemlje podržale "slobodarski narod" i nisu stale uz Rezoluciju.

Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je 23. maja Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, prema kojoj će se 11. juli obilježavati kao Međunarodni dan refleksije i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine, a protiv usvajanja je bilo 19 država.

U okviru obilježavanja Dana odbrane Prijedora, sinoć je u kinu "Kozara" prikazan dokumentarni film o 30. maju 1992. godine – Danu odbrane Prijedora, nakon čega su uručene plakete grada porodicama poginulih boraca i ranjenim borcima VRS-a.

Na istom trgu gdje su danas slavili odbranu Prijedora, sutra će biti obilježavanje Dana bijelih traka, koji se svake godine organizuje u znak podsjećanja na prisiljavanje nesrpskog stanovništva u Prijedoru da svoje kuće, stanove i sebe označe bijelim zastavama i trakama.

Haški tribunal je u najmanje dvije pravosnažne presude utvrdio da je nesrpsko stanovništvo Prijedora bilo primorano da "u znak lojalnosti srpskim vlastima" izvjesi bijele plahte pred svojim kućama i nosi bijele marame na ruci.

- Bošnjaci su pozvani da predaju oružje i identifikuju se tako što će nositi bijelu traku na rukavima i na prozorima svojih domova izvjesiti bijele plahte u znak predaje - navodi se u presudi u predmetu protiv Miće Stanišića i Stojana Župljanina, kao i u presudi Milomiru Stakiću.

Tribunal je u presudama utvrdio da je više hiljada ljudi ubijeno tokom rata u Prijedoru, kao i da su kroz logore prošle hiljade Bošnjaka i Hrvata. Tribunal je izrekao više od 276, a Sud BiH više od 350 godina zatvora za zločine u Prijedoru, piše Detektor.