Katastrofalni poslovni rezultati, prikrivanje dugova, netransparentno zapošljavanje i alarmantan gubitak od čak 65 posto zahvaćene vode obilježili su poslovanje JKP Vodovod i kanalizacija Velika Kladuša u 2025. godini, zbog čega je Ured za reviziju institucija u FBiH ovom preduzeću izrekao radikalno negativno mišljenje.

Dok je zbog dotrajale mreže i bespravnih priključaka u vjetar otišlo najmanje 2,2 miliona KM potencijalne dobiti, uprava je frizirala finansijske izvještaje prikazujući sumnjivu dobit od 154 hiljade KM, istovremeno kršeći zakone kroz zapošljavanje bez konkursa i sumnjive javne nabavke teške milione maraka.

Kao šlag na tortu ove komunalne tragikomedije dolazi i spomenuti, spektakularno propali tender vrijedan 250.000 KM.

Dok uprava preduzeća očito muku muči sa sabiranjem i oduzimanjem, što dokazuje činjenica da im se podaci iz prečišćenog plana na portalu e-Nabavke razlikuju od onih koje su dali revizorima za nevjerovatnih 1,75 miliona maraka, u praksi su pokazali da znaju biti itekako kreativni sa tenderima.

Javno komunalno preduzeće Vodovod i kanalizacija Velika Kladuša dobilo je negativno mišljenje revizora za finansijske izvještaje za 2025. godinu, dok je za usklađenost poslovanja sa zakonima i propisima dobilo mišljenje s rezervom.

Revizori su utvrdili da se gubi čak 65 posto zahvaćene vode, što predstavlja potencijalno izgubljenu dobit od najmanje 2,2 miliona KM.

Upozorili su i na nepravilnosti u finansijskim evidencijama, nepotpun popis imovine, netransparentno zapošljavanje i nedostatke u postupcima javnih nabavki.

Prema izvještaju Ureda za reviziju institucija u Federaciji BiH, preduzeće je tokom 2025. godine zahvatilo 5,2 miliona kubnih metara vode, dok je korisnicima fakturisano svega 1,78 miliona kubnih metara. Razlika između zahvaćene i fakturisane vode iznosila je otprilike 65 posto, a najveći dio gubitaka povezan je s dotrajalošću vodovodne mreže.

Revizori su upozorili da uprava i drugi organi upravljanja nisu poduzeli odgovarajuće mjere kako bi zaštitili preduzeće od ekonomskih posljedica ovakvih gubitaka. Osim sanacije mreže, potrebno je uspostaviti i procedure za otkrivanje i kontrolu bespravnih priključaka.

Preduzeće je za 2025. godinu iskazalo dobit od 154.317 KM, nakon što je godinu ranije poslovalo s gubitkom od 260.596 KM. Međutim, revizori nisu mogli potvrditi da je ostvareni finansijski rezultat realno prikazan.

Razlog su, između ostalog, izostanak procjene umanjenja vrijednosti imovine, nevrednovane zalihe i neprocijenjeni očekivani kreditni gubici po nenaplaćenim potraživanjima. Zbog ovih propusta nije bilo moguće utvrditi njihov puni utjecaj na finansijski rezultat.

Posebno je navedeno da su obaveze po osnovu kredita potcijenjene za najmanje 131.363 KM, jer dospjele rate nisu evidentirane u bilansu. Društvo nije objavilo ni informacije o hipoteci na vlastitoj nekretnini kojom je osiguran kredit za obrtna sredstva i refinansiranje.

Dodatni problem predstavljaju zalihe u vrijednosti od 125.212 KM koje se nalaze na stanju duži niz godina, a za koje nije izvršena procjena neto utržive vrijednosti. Revizori nisu mogli potvrditi ni vrijednost potraživanja starijih od godinu dana, koja iznose najmanje 101.759 KM.

Revizija je pokazala da je tokom 2025. godine šest zaposlenika primljeno na određeno vrijeme bez provođenja postupka javnog oglašavanja. Iako je takvo zapošljavanje provedeno pozivanjem na odredbe uredbe, revizori su upozorili da one nisu usklađene sa Zakonom o radu FBiH, kojim je propisana obaveza javnog oglašavanja.

Preduzeće je krajem 2025. godine imalo 62 zaposlenika, a troškovi plaća i ostalih ličnih primanja iznosili su 2,18 miliona KM. Prosječna plaća iznosila je 1.426 KM, najniža 1.020 KM, a najviša 3.379 KM.

Uprava preduzeća djelovala je samo s direktorom, iako je Statutom predviđeno da je čine direktor i dva izvršna direktora. Nadzorni odbor nije imenovao izvršne direktore, a Odbor za reviziju nije bio konstituisan tokom 2025. godine, uprkos tome što su u tri navrata provođeni konkursi za izbor njegovih članova.

Revizori su utvrdili i da preduzeće nije imalo uspostavljen funkcionalan sistem internih kontrola u svim značajnim poslovnim procesima. Nedostajali su interni akti kojima bi se uredili upravljanje rizicima, finansijsko planiranje, naplata potraživanja, korištenje službenih vozila i reprezentacije te popis imovine i obaveza.

U postupcima javnih nabavki preduzeće je nabavke po osnovu okvirnih sporazuma realizovalo putem narudžbenica, bez zaključivanja pojedinačnih ugovora, iako je tenderskom dokumentacijom bilo predviđeno njihovo zaključivanje. Vrijednost povezanih nabavki prelazila je propisane pragove od 10.000, odnosno 50.000 KM.

Uprava, također, nije izvještavala Nadzorni odbor o provedenim postupcima javnih nabavki, što nije u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, Zakonom o javnim preduzećima i Statutom Društva.

Revizori su upozorili i da je preduzeće prihvatilo obavezu sudužnika po ugovoru o kreditu iz 2022. godine, iako takva aktivnost nije dopuštena Zakonom o javnim preduzećima u FBiH.

Jedan od dugogodišnjih problema odnosi se na evidentiranje vodovodnih objekata. Revizori su naveli da Općinsko vijeće Velike Kladuše nije razmatralo prijedlog za uknjižavanje osnovnih sredstava vrijednih 5.788.392 KM, koliko su iznosila na kraju 2021. godine.

Nisu precizno uređeni ni odnosi između Općine kao osnivača i preduzeća u pogledu vlasništva, upravljanja i korištenja vodovodnih objekata. Zbog toga nisu osigurani svi pravni preduvjeti za njihovo pravilno evidentiranje u poslovnim knjigama.

Dodatno, nije izvršen cjelovit popis zgrada i vodnih objekata niti je knjigovodstveno stanje usklađeno sa stvarnim stanjem imovine.

Preduzeće je na kraju 2025. godine imalo dugoročnu imovinu vrijednu 21,86 miliona KM, dok su ukupni rashodi iznosili 4,42 miliona KM.

Revizori su preporučili da se poduzmu mjere za smanjenje gubitaka vode, unaprijede finansijske i računovodstvene evidencije, osigura transparentno zapošljavanje i usklade postupci javnih nabavki s važećim propisima. Od Općine i nadležnih organa očekuje se i rješavanje pitanja vlasništva nad vodovodnim objektima kako bi se osigurali uvjeti za njihovo pravilno evidentiranje.

Vodovod Velika Kladuša uložio 1,75 miliona KM u projekat revitalizacije vodosnabdijevanja

Javno komunalno preduzeće Vodovod i kanalizacija Velika Kladuša započelo je realizaciju projekta Optimizacija i revitalizacija sistema vodosnabdijevanja, čija je procijenjena neto vrijednost 1,81 milion eura, odnosno oko 3,54 miliona KM.

Prema podacima iz revizorskog izvještaja, Društvo je 26. novembra 2025. godine zaključilo sporazum o dodjeli bespovratnih grant sredstava s Centrom za međunarodnu saradnju i razvoj (CMSR) iz Ljubljane. Donator se obavezao osigurati do 762.400 eura, odnosno oko 1,49 miliona KM, što predstavlja 42,09 posto stvarne neto vrijednosti projekta.

Od ukupnog iznosa granta, 331.860 eura predviđeno je za 2025. godinu, a preostalih 430.540 eura za 2026. godinu. Prema sporazumu, Vodovod Velika Kladuša obavezao se osigurati vlastita finansijska sredstva u iznosu od 1.049.000 eura, odnosno otprilike 2,05 miliona KM, te provesti potrebne pripremne radove i prateće aktivnosti.

Aneksom sporazuma, zaključenim 18. decembra 2025. godine, utvrđeno je da se sredstva granta uplaćuju direktno na bankovni račun izvođača radova, slovenske kompanije Kolektor Sisteh iz Ljubljane.

S tom kompanijom Vodovod je 11. decembra 2025. godine, nakon provedene procedure javne nabavke, zaključio okvirni sporazum za nabavku opreme i usluga u vrijednosti od 895.790 eura, odnosno 1.752.013 KM bez PDV-a, na period od dvije godine.

U narativnom izvještaju za 2025. godinu, koji je dostavljen donatoru, navedeno je da su za potrebe uspostavljanja osnovnih zona bilansiranja (DMA) izgrađeni mjerni šahtovi. Oni će omogućiti formiranje ulaznih i izlaznih tačaka budućih zona, a u šahtove su ugrađeni elektromagnetski mjerači protoka i uređaji za prikupljanje i bilježenje podataka (dataloggeri).

Do kraja 2025. godine ispostavljena je faktura u iznosu od 170.653 eura, čija je protuvrijednost evidentirana u konvertibilnim markama. Na dan 31. decembra 2025. godine nematerijalna imovina Vodovoda Velika Kladuša iznosila je 334.951 KM, od čega se najveći dio, 333.768 KM, odnosio na nematerijalnu imovinu u pripremi.

Vodovod Velika Kladuša je za 2025. godinu prvobitno planirao javne nabavke u vrijednosti od 4,75 miliona KM, a nakon izmjena i dopuna plana njihova ukupna vrijednost povećana je na 6,43 miliona KM.

Revizori su utvrdili da su podaci iz prečišćenog plana javnih nabavki objavljenog na portalu javnih nabavki bili veći od podataka u pregledima koje je preduzeće dostavilo reviziji, i to za 1,63 miliona KM u planiranim te 1,75 miliona KM u ugovorenim vrijednostima. Zbog tih razlika revizori se nisu mogli pouzdati u dostavljene tabele, pa su koristili podatke iz sistema e-Nabavke.

Jedan od konkretnih primjera nepravilnosti jeste postupak nabavke građevinskih radova procijenjene vrijednosti 250.000 KM. Ponuđač MC Stella iz Velike Kladuše žalio se na tendersku dokumentaciju, a Ured za razmatranje žalbi BiH utvrdio je njenu neusklađenost sa zakonom. Među problemima su bili nedovoljno jasno definisani uvjeti tehničke i profesionalne sposobnosti ponuđača te nepotpune informacije o uvjetima ugovora i postupku dodjele.

Žalba je usvojena, a Vodovod je u aprilu poništio postupak. Do kraja 2025. godine nije ga ponovo pokrenuo.

Revizori su utvrdili i da su pojedine nabavke realizovane putem narudžbenica, bez zaključivanja pojedinačnih ugovora, iako su tenderskom dokumentacijom i okvirnim sporazumima bili predviđeni takvi ugovori. Neke nabavke provedene su i bez prethodne pisane saglasnosti Nadzornog odbora, iako su vrijednosti pojedinačnih ili povezanih nabavki prelazile pragove utvrđene Statutom preduzeća.

Dodatni problem predstavlja činjenica da radno mjesto stručnog saradnika za ljudske resurse i javne nabavke, sistematizovano u junu 2025. godine, nije bilo popunjeno. Poslove javnih nabavki obavljali su rukovodioci drugih organizacionih jedinica, kojima to nije osnovno područje rada.

Izvještaji o provedenim nabavkama nisu dostavljani Nadzornom odboru na razmatranje, dok Odbor za reviziju tokom 2025. godine nije bio uspostavljen.

Revizori su zbog toga preporučili popunjavanje radnog mjesta službenika za javne nabavke, zaključivanje ugovora u skladu s tenderskom dokumentacijom, pribavljanje potrebnih saglasnosti te redovno izvještavanje nadležnih organa preduzeća.

Revizijom je utvrđeno i da se Vodovod krajem 2022. godine pojavio kao sudužnik u kreditu za obrtna sredstva i refinansiranje koji je koristilo JKUP Komunalije Velika Kladuša. U svrhu osiguranja naplate kredita založena je nekretnina Vodovoda, odnosno pijaca površine 14.427 kvadratnih metara, čija je procijenjena tržišna vrijednost iznosila 1,49 miliona KM.

Notar je prilikom zaključenja ugovora upozorio na pravne posljedice zalaganja nekretnine bez saglasnosti nadležnog organa, navodeći da bi ugovor mogao biti ništavan. Revizori su konstatovali da nije prezentirana dokumentacija kojom bi se potvrdilo da vrijednost založene imovine ne prelazi 33 posto knjigovodstvene vrijednosti imovine preduzeća, kako je predviđeno Statutom.

Vodovodu su tokom 2025. godine stizale opomene banke zbog neizmirenih obaveza glavnog korisnika kredita. Dospjele rate za šest mjeseci iznosile su ukupno 131.363 KM, ali taj iznos nije evidentiran kao obaveza u poslovnim knjigama Vodovoda.

Revizori su upozorili i da Zakon o javnim preduzećima u FBiH zabranjuje davanje kredita, pozajmica i garancija za kredite trećim licima, osim u zakonom predviđenim izuzecima. Zbog toga su preporučili preispitivanje ugovora u kojem se Vodovod pojavljuje kao solidarni dužnik, kao i pravilno evidentiranje i objavljivanje preuzetih obaveza.

Ugovorom je naknadno, aneksom iz decembra 2024. godine, izbrisana hipoteka nad pijacom, dok su četiri mjenice ostale instrument osiguranja.

Knjigovodstvena vrijednost stalnih sredstava Vodovoda iznosila je 29,14 miliona KM. Međutim, preduzeće nije izvršilo procjenu vrijednosti imovine, zbog čega revizori nisu mogli potvrditi da je njena knjigovodstvena vrijednost realno iskazana.

Utvrđene su i nepravilnosti u obračunu amortizacije. Odluka o novim stopama donesena je u januaru 2026. godine, ali s primjenom od 1. januara 2025. godine, bez prezentirane dokumentacije koja bi potkrijepila promjene procijenjenog korisnog vijeka trajanja pojedinih sredstava. Za kanalizaciju je, naprimjer, procijenjeni vijek upotrebe smanjen sa 1.000 na 100 godina.

Osim toga, u računovodstvenom programu za rezervoare, vodovode i bunare primjenjivana je stopa amortizacije od 0,8 posto, iako je odlukom propisana stopa od 0,4 posto.

Revizori nisu mogli potvrditi ni vlasništvo Vodovoda nad pojedinim nekretninama, uključujući upravnu zgradu, rezervoare i pumpne stanice, jer nisu predočeni zemljišnoknjižni izvadci. Kao razlog navedeno je da imovinskopravni odnosi s Općinom Velika Kladuša nisu riješeni.

Analiza zaliha pokazala je da se na stanju nalazi materijal vrijedan otprilike 67.567 KM nabavljen u periodu od 2008. do 2022. godine. Ukupna vrijednost zaliha obuhvaćenih analizom do kraja 2024. godine iznosila je 459.605 KM.

Iako je popisna komisija konstatovala da zalihe nemaju fizičkih oštećenja, nije predočena dokumentacija o procjeni njihove neto utržive vrijednosti. Zbog toga revizori nisu mogli utvrditi eventualne efekte vrednovanja zaliha na imovinu i finansijski rezultat.

Neto potraživanja od kupaca iznosila su 839.759 KM. Od toga je 117.665 KM potraživanja za isporučenu vodu bilo dospjelo više od godinu dana, dok se dodatnih 570.232 KM nalazilo u kategoriji dospijeća od 181 do 365 dana.

Preduzeće nije dokumentovalo procjenu očekivanih kreditnih gubitaka, a tokom 2025. godine nije provedena analiza potraživanja potrebna za pokretanje postupaka utuženja. Revizori su upozorili da to može povećati rizik nenaplativosti, posebno jer potraživanja zastarijevaju za godinu dana.

Vodovod je tokom 2025. godine obračunao 66.988 KM posebnih vodnih naknada, ali ih nije izmirio do kraja godine, iako je propisani rok plaćanja najkasnije do 20. u mjesecu za prethodni mjesec.

Revizori su utvrdili i da za 135.632 KM odgođenih prihoda od donacija za regulaciju potoka Kvrkulja nije predočena dokumentacija koja bi potvrdila osnovanost evidentiranih iznosa. Također, nakon stavljanja tog ulaganja u upotrebu nije evidentirano 1.820 KM prihoda koji odgovara obračunatoj amortizaciji, zbog čega su odgođeni prihodi iskazani više, a prihodi i finansijski rezultat manje.

Prema izvještaju, osnovni kapital Vodovoda iznosi 20,63 miliona KM, a preduzeće je u 100-postotnom vlasništvu Općine Velika Kladuša. Neraspoređena dobit na kraju 2025. godine iznosila je 364.961 KM, od čega se 154.317 KM odnosi na dobit ostvarenu u toj godini.