Pregled stanja u ključnim federalnim preduzećima i institucijama pokazuje razmjere velikog pravnog apsurda. Pojedini direktori u v. d. statusu provode ne samo mjesece, već i godine, dok se rješenja o njihovom "privremenom" imenovanju ciklično prepisuju i ponovo usvajaju na sjednicama Vlade. Time se formalno-pravno simulira poštovanje zakona, dok se suštinski obesmišljava svaka konkursna procedura. 

Da uvijek može gore i da ima još apsurudnijih ideja i odluka zorno pokazuje Vlada Federacije Bosne i Hercegovine. I kad mislimo da nema dalje u "vladinoj kuhinji", uvijek ima mjesta za novi recept.

Posebno fascinantan primjer političke lingvistike i pravne akrobatike bilježi se u Federalnoj upravi civilne zaštite (FUCZ).

Umjesto zakonom predviđenih procedura, u ovoj instituciji je kreirana funkcija "privremeno postavljenog direktora".

Ovaj status, koji ne prepoznaje nijedan važeći zakon o državnoj službi, služi kao ultimativni dokaz da je Vlada FBiH spremna izmisliti potpuno nove pravne termine kako bi premostila unutarstranačke i koalicione dogovore oko podjele plijena.

Slične anomalije uočljive su i u drugim sektorima. Jedno od finansijski najmoćnijih javnih preduzeća Međunarodni aerodrom Sarajevo mjesecima čeka na okončanje konkursnih procedura, dok njima upravljaju privremene uprave.

U ovom slučaju Uprava i menadžment postali su i predmet istraga Posebnog odjela za kriminal i korupciju (POSKOK-a).

U nekim preduzećima, poput JP Sarajevoputevi, direktorica obavlja funkciju i nakon isteka punog četverogodišnjeg mandata, bez ikakvog novog imenovanja, isključivo na osnovu odluke Nadzornog odbora, koji nije potpun.

Dok revizorski izvještaji redovno upozoravaju na nezakonitost ovakvog poslovanja i na činjenicu da privremene uprave nemaju puni legitimitet za donošenje strateških odluka, Vlada FBiH nastavlja po starom.

Time se šalje jasna poruka - zakoni i procedure su tu da se primjenjuju na građanima, dok za rukovodioce javnih preduzeća važe isključivo interna pravila političke podobnosti i trenutnog koalicionog kompromisa.  

Vlada FBiH je institut vršioca dužnosti (v. d.), osmišljen isključivo za hitne i krizne situacije, pretvorila u modus operandi, pa se javnim milijardama upravlja s privremenim potpisom.

Upravljanje javnim sektorom u Federaciji Bosne i Hercegovine već godinama pati od sindroma hronične privremenosti.

Ono što je Zakonom o vladinim, ministarskim i drugim imenovanjima FBiH jasno definisano kao prelazno rješenje koje može trajati najduže tri mjeseca, u praksi se pretvorilo u sistemsko pravilo.

A kako to izgleda u praksi, vidi se i na ovim primjerima:

- JP Međunarodni aerodrom Sarajevo – Dino Selimović, v. d. direktora (od 13.03.2026.)  

- JP Željeznice FBiH,  Mirza Hadžibegić, v. d. direktora od 20. novembra 2024. godine.

- Admir Omerbašić, ovlašten za obavljanje poslova direktora Porezne uprave FBiH od 1. agusuta 2024. godine. 

Podsjetimo, Vlada Federacije BiH pokušala je imenovati Muhameda Hasanovića, za direktora Porezne uprave FBiH koji je trenutno na poziciji zamjenika ministra finansija BiH i koji je kadar SDP-a BiH, ali je Hasanović tu funkciju odbio.

Nastavimo dalje, na kršenje zakona i procedura upozorili su federalni revizori i kada je u pitanju Federalni zavod za zapošljavanje.

Vlada FBiH je 27. marta 2025. privremeno imenovala direktoricu Federalnog zavoda za zapošljavanje Helenu Lončar na period od najviše tri mjeseca, odnosno do okončanja postupka konačnog imenovanja direktora. Iako je 13. februara 2026. pokrenuta procedura za imenovanje direktora Federalnog zavoda, do okončanja revizije Vlada FBiH nije provela proceduru njegovog konačnog imenovanja - navedeno je u revizorskom izvještaju.  

Slična situacija je i u JP Sarajevoputevi, preduzeće kojim, također, gazduje Vlada FBiH. Na čelu preduzeća i dalje je direktorica Nataša Fazlić, koja funkciju obavlja i nakon isteka četverogodišnjeg mandata, na osnovu odluke Nadzornog odbora.

I preduzeće Pretis ima vanrednu upravu, Fuad Šehić imenovan je u ovoj godini za v. d. direktora.

Vlada FBiH je dala saglasnost Nadzornom odboru Pretisa za imenovanje v. d. članova Uprave, među njima Fuada Šehića kao v. d. direktora, do okončanja konkursne procedure, najduže 12 mjeseci. Tu su i UNIS GROUP d.o.o. Sarajevo, Denis Silajdžić – v. d. direktora, imenovan 7. oktobra 2025. godine na mandat do okončanja konkursne procedure, najduže 12 mjeseci. Zatim Agrokomerc d.d. Velika Kladuša, v. d. Mirza Bajić, također imenovan 7. oktobra prošle godine.

I Zavodom zdravstvenog osiguranja  FBiH već skoro tri godine u v. d. mandatu upravlja Vlatka Martinović.

A evo i hronologije, 28. juna 2023. godine – Vlada FBiH je Vlatku Martinović privremeno imenovala za direktoricu Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH, do okončanja procedure konačnog imenovanja, najduže tri mjeseca. Vlada FBiH je 27. septembra 2023. godine ponovo donijela rješenje o njenom privremenom imenovanju za direktoricu Zavoda.

 Nakon toga nema odluke o njenom konačnom imenovanju na puni mandat. U javnim objavama Zavoda i Parlamenta FBiH ona se i dalje navodi kao direktorica Zavoda.

A ni ovo nije sve, ova Vlada je poznata i po tome što je "penzionerima" dozvolila da rade, i to da vode veoma bitne institucije i donose najvažnije odluke. 

Takav slučaj je s Perom Matijevićem, direktorom Državne službe za žalbe Federacije BiH.

Iako je, prema dostupnim podacima, uvjete za penzionisanje stekao još prije nekoliko godina, Pero Matijević i dalje se nalazi na čelu jednog od ključnih žalbenih tijela u Federacija Bosne i Hercegovine.

No Matijević nije usamljen slučaj, u federalnim institucijama i dalje funkcije obavljaju pojedini zvaničnici koji su odavno ispunili uvjete za odlazak u penziju, što godinama izaziva polemike o zakonitosti produžavanja mandata, blokiranju kadrovskog podmlađivanja i odgovornosti rukovodećih struktura.

Jedna od takvih bio je i Željko Silađi koji je, iako spreman po godinama za penziju obavljao dužnost direktora Ureda Vlade FBiH za zakonodavstvo.

Međutim, Vlada FBiH je Silađija odjednom razriješila dužnosti direktora Ureda Vlade FBiH za zakonodavstvo i usklađenost s propisima EU-a 10. juna 2026. godine zbog ispunjavanja uvjeta za penziju, iako je te uvijete ispunio još u januaru 2024. godine.

Na kraju, poruka Vlade je jasna: zakoni su tu da se krše, funkcije da se izmišljaju, a građani da sve to nijemo posmatraju i plaćaju.