Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić prošlog četvrtka (25. april) sumirao je godinu dana rada aktuelne Vlade FBiH, pohvalio se donesenim zakonima, urađenim projektima.

Tom prilikom, oni koji su 28. aprila 2023. godine svojim dolaskom na vlast, a to je upravo Federalna vlada na čelu sa premijerom Nikšićem, rekli da će svojim dolaskom promijeniti i percepciju i način ponašanja, naročito kada je zdravstvo u pitanju, uz osmijeh prerezali su tortu i zasladili se, ne mareći previše za stanje u zdravstvu u Federaciji, koje, po mnogima, nije bilo nikad gore. Tako barem tvrdi opozicija i udruženja oboljelih u Federaciji.

Navest ćemo samo neke probleme sa kojima se suočavaju pacijenti. 

Lista čekanja Federalnog fonda solidarnosti na terapije i medicinske usluge prešla je brojku od 2.000.

Pacijenti na nalaze biopsije u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS) čekaju više od mjesec dana.

U Tuzli čak 100 onkoloških pacijenata na pragu su umiranja jer nemaju mogućnost dobijanja radioterapije zbog nedostatka uređaja u Univerzitetskom kliničkom centru.

S druge strane, nedostatak kadra i konstantni odlazak zdravstvenih radnika sve više guši javno zdravstvo.

Oni koji rade nezadovoljni su primanjima i uvjetima rada, a kulminacija svega je štrajk upozorenja, kojeg ljekari najavljuju za 7. maj u svim javnim zdravstvenim ustanovama u Federaciji.

Mnogi problemi u zdravstvu su višedecenijski, ali oni koji su obećali da će kada dođu na vlast to promijeniti, sada žmire, kaže Alma Kratina (Demokratska fronta), zastupnica u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH.

- Budžet koji smo donijeli, a kojeg su zastupnici vidjeli 24 sata prije njegovog usvajanja, pravi je dokaz da nema spremnosti ni namjere da se u zdravstvu urade ozbiljne reforme. To jeste veliki izazov i posao, ali je ova vlada rekla da će promijeniti sve, pa i kada je riječ o Fondu solidarnosti i Zakonu o zdravstvenom osiguranju, i sve diskriminacije koje su uočene kroz važeći zakon. Aktualno Federalno ministarstvo zdravstva ne samo da nije promijenilo ništa u odnosu o prošlo, nego mi zastupnici nikada nismo ni vidjeli ministra Nediljka Rimca, niti se on oglašava, a pogledajte u kakvim problemima se nalaze građani koji su potpuno nezaštićeni - naglašava Kratina.

Dodaje da je teško dati bilo kakav komentar na "rezultate" aktualne Federalne vlade kojima se Nikšić hvali.

- O kakvim mi to uspjesima možemo pričati, šta smo to mi donijeli, kakve zakone? Donijeli smo zakone koje je prošla vlada pripremila u tekstu, kao i strategije, koje je također prethodna vlada pripremila, između ostalog, strategiju turizma, pa sada i ovo o poljoprivredi. Sve su to materijali koje su oni povukli svojim dolaskom na vlast, nešto su ih kao refreširali i vratili, kao i set energetskih zakona kojim se oni hvale.

Što se tiče zdravstva, mislim da ćemo opet biti suočeni i kod donošenja rebalansa budžeta, ako ga i bude, sa istim zahtjevima udruženja oboljelih, kojima je život u pitanju, a to je da se konačno počne poštovati zakon. Da ne spominjem da se odbijaju svi amandmani koji se odnose na odvajanje sredstava za prevenciju bolesti. Svjedočimo potpunom nedostatku strategije, u ovom slučaju u zdravstvu, i ako je to uspjeh premijera Nikšića, šta drugo da kažem nego - aferim. Možda Vlada FBiH ima neke nove kriterije za uspjeh - istakla je Kratina.

Podsjetimo, Federalna vlada za ovu godinu Fondu solidarnosti uplatila je 50 miliona KM, čime je ponovo prekršen Zakon o zdravstvenom osiguranju FBiH. Iz udruženja pacijenata ističu kako su time oboljeli u 2024. godini oštećeni za 155 miliona KM, što je, kako dodaju, i razlog sve većeg broja najtežih bolesnika na listama čekanja za terapije.

- Nikšić je prošle godine pacijentima obećavao jedno, a onda Fondu solidarnosti dao simbolična sredstva i pacijente uputio na kantonalne nivoe. Mi zastupnici smo dobijali molbe od udruženja da utječemo na zastupnike svojih stranaka u kantonalnim skupštinama da se sredstva odobre. Svi vrlo dobro znaju da federalni nivo ne može ni na koji način utjecati na kantone, oni mogu reći samo da nemaju novac kao što ga i nemaju. Koji to kantoni imaju sredstva? Ima ga KS i djelimično Tuzlanski i Zeničko-dobojski. Ostali i da hoće pomoći, ne mogu, jer nemaju od čega - kaže Kratina.

No zastupnica Naroda i pravde prim. dr. Amra Junuzović-Kaljić mišljenja je da se "može svaki dan proslaviti neki napravljeni korak".

- Hajmo tortama i vatrometom proslaviti korak koji smo napravili prema Evropskoj uniji i hajmo dati ljudima malo pozitivnih vijesti. Hajmo se zajedno poradovati nečemu. Uvijek možemo u porodicama i u okruženju naći razlog za tugovanje, ali moramo malo imati i širu sliku - kaže Junuzović-Kaljić.

Naglašava kako problemi u zdravstvu nisu nastali jučer, nego da imaju svoju historiju te da je više faktora koji su doveli do toga.

- Liste čekanja postoje svugdje u svijetu, a s obzirom na određene reformske procese u zdravstvu, kojima su pokrenute dodatne snage kako bi se savladavale liste čekanja i reducirale, ispalo je da na tim istim listama imamo toliko ljudi. Mnoge su zemlje, ne samo mi, u deficitu sa određenim lijekovima. Ova vlada uložila je maksimum napora da povuče što više novaca prema Fondu solidarnosti i nabavci lijekova, što ne znači da rebalansom budžeta neće biti osigurani još neki novci. Treba znati i to da imamo novac za nabavku nekog lijeka, ali njega nema i ne može se nabaviti preko određenih veledrogerija. Ne smijemo sužavati percepciju, hajmo analizirati brojne faktore koji su utjecali da imamo problem. Pacijenti čekaju dugo patohistološki nalaz, pitanje je - zašto na vrijeme nisu školovali kadar - upitala je Junuzović-Kaljić.

Možda je Federalna vlada na čelu sa premijerom Nikšićem zasladila, ali za mnoge ta torta ima gorak okus, kaže Haris Silajdžić, zastupnik Stranke za BiH u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH.  

Prema riječima Silajdžića, "žalosno je da najbolesniji građani, kojima ishod bolesti zavisi i od brzine dobijanja dijagnoze i terapije, moraju da čekaju toliko dugo".

- U pravu ste u tome što ste rekli i ukazali na najveći problem ove tematike, a to je kadar. Imamo veoma malo kadra obučenog za biopsije, nedovoljno aparata i ljudi koji znaju upravljati njima u smislu radioterapije, te patologa koji na kraju moraju očitati nalaze koji se dobiju biopsijama. Brojevi zahtjeva rastu, a broj kadra čak i opada. Što se stanja u Tuzlanskom kantonu tiče, zaista je alarmantno, imali smo priliku čuti niz potresnih ispovijesti. Pacijenti zbog nenabavke neophodnih aparata dolaze u Sarajevo po terapiju, ko će njima refundirati troškove? Ko će platiti smještaj u drugom gradu? Koliko je njih što nisu u mogućnosti doći do Sarajeva - upitao je Silajdžić. 

Koliko god neko pričao da se kadar zapošljava, to nije istina. Mladim ljekarima se daju ugovori na po nekoliko mjeseci, a onda oni strepe - hoće li se taj isti ugovor produžiti za nekoliko mjeseci ili će jednostavno zaposliti nekog novog sa biroa da zamijene njihovo mjesto, naglašava Silajdžić. 

- Izbaci se pokoji konkurs sa ugovorom na neodređeno, ali to bude za nekih pet do 10 ljekara, te u posljednjem konkursu 21 ljekar. Ali pošto je skoro istovremeno bio i konkurs za specijalizacije na nivou Doma zdravlja, veći broj ljudi (30-40) je dobio specijalizacije i opet nisu nadoknadili već postojeći manjak. Konkretno, u Organizacionoj jedinici Ilidža, kojoj i sam pripadam, u centralnom objektu imate 10-12 timova na po 2.000 ljudi i skoro pola njih nema stalnog ljekara.

Time gubite na kvaliteti i brzini u radu. Nezadovoljni pacijenti traže preglede na višim nivoima zdravstva i umjetno se prave gužve i nezadovoljstva. Također je problem i u sestrama, kojih ima na birou, ali ne dobijaju priliku za rad. Zdravstvo ne može funkcionirati bez ulaganja u cjelokupni kadar. Hvale se nikad većim budžetom, ali se opet ne ulaže ni u ljudstvo, a aparate da i ne spominjem - naglašava Silajdžić.

Najavljeni štrajk upozorenja ljekara smatra opravdanim. 

- Ljudi koji rade isti posao su različito plaćeni u zavisnosti od toga gdje žive i traže jednake plaće na nivou Federacije. Vlada nije odgovorila na tražene zahtjeve za pregovore, možda zbog toga i zaslađuju. I neka se ne osvrću na konkurs za specijalizacije koji treba uskoro biti na KCUS-u, on je trebao biti raspisan i prije sadašnje vlade, tako da u tom pogledu nisu ništa drugačiji niti bolji od prošlog menadžmenta - zaključio je Silajdžić.