Vrućine predstavljaju ozbiljan izazov za zdravlje svih građana.

I dok je tokom ljetnih vrelina akcenat uglavnom na one koji imaju visok pritisak (hipertenzija), vrlo malo se govori o tome da visoke temperature značajno mogu pogoršati tegobe kod ljudi sa niskim krvnim pritiskom (hipotenzija).

Pored osoba koje imaju hronično nizak krvni pritisak, ugroženi su još: stariji od 75 godina, oboljeli od dijabetesa i srca, oni sa bolestima bubrega te ljudi koji koriste diuretike ili beta-blokatore.

Pojačana hidratacija

Svaki pritisak koji je niži od 90/60 mmHg karakteriše se kao nizak krvni pritisak.

No prema riječima mr. dr. Milana Gluhovića, interniste / kardiologa, tu treba biti vrlo oprezan jer i vrijednosti 90/60 mogu biti normalne kod određene kategorije ljudi popu mladih osoba i sportista.

Kod hroničnih srčanih bolesnika, koji su na antihipertenzivnoj terapiji, pritisak 90/60 mmHg može biti simptomatičan.

- Hoću da kažem da nije toliko važno koliki je pritisak, nego kako se osoba osjeća. Ako izmjerite nizak pritisak, a osjećate vrtoglavicu i omaglicu to znači da ste simptomatični i da trebate poduzeti nešto po tom pitanju u smislu pojačane hidratacije, uzimanja slanih rastvora, da osoba legne, a ako tegobe ne prestaju treba potražiti pomoć ljekara - objašnjava Gluhović.

Vreline uzrokuju širenje krvnih sudova kako bi organizam lakše oslobodio višak toplote. Istovremeno pojačava se znojenje zbog čega tijelo gubi vodu i elektrolite, a sve to dodatno snižava pritisak.

Kada se smanji volumen krvi, a krvni sudovi ostanu prošireni, srce mora raditi ubrzano kako bi osigurao dovoljan dotok krvi do mozga i drugih organa.

Kod osoba koje već imaju nizak pritisak, ovaj mehanizam može izazvati ozbiljne tegobe.

Najčešći problem javlja se prilikom naglog ustajanja, kad organizam ne uspijeva dovoljno brzo održati normalan protok krvi prema mozgu. Tada se javlja vrtoglavica.

Osim vrtoglavice najčešći simptomi niskog pritiska su i: ošamućenost, zamagljen vid, izražena slabost i malaksalost, mučnina, ubrzan rad srca, hladna i ljepljiva koža uprkos visokim temperaturama te nesvjestica.

Toplota obara pritisak vrlo jednostavnim zakonom hemodinamike - da se sva tijela na toploti šire - pa tako i naši krvni sudovi.

- U tom slučaju pritisak u raširenim krvnim sudovima odmah je niži nego u sudovima koji su kontrakovani uz plazmu. Što je osoba duže na toploti i ako još radi, pa se i termoregulacioni centar u organizmu uključi, odnosno podigne unutrašnju toplotu, veća je šansa da padne pritisak. Pritisak će pasti i ako je osoba dugo izložena visokoj temperaturi, pa se pojačano znoji čime se izbacuje velika količina tečnosti, a to ne prati dovoljan unos tekućine. Mnogi misle da je dovoljno unijeti onoliko tečnosti koliko se izmokri, zaboravljajući da čovjek gubi tečnost na više načina - mokrenjem, stolicom, znojem, dahom kroz usta - ističe Gluhović.

Kako biste spriječili pad pritiska tokom ljetnih mjeseci najvažnije je, prema preporukama ljekara, redovno se hidrirati na način da se voda pije tokom cijelog dana, a ne samo kada se osjeti žeđ.

Također, korisni mogu biti i napici sa elektrolitima ili slane supe koje pomažu da se nadoknadi natrij izgubljen znojenjem.

Vrlo je važno ne preskakati obroke na način da imate više manjih obroka koji će blagotvornije djelovati na organizam od obilnih ručkova.

- Uz redovnu hidrataciju, unos elektrolita je veoma važan (kisela i slana voda). Elektroliti su iznimno važni za normalan rad organizma, prevashodno srca. To je posebno bitno kod osoba koje dodatno unose diuretike kojima se gubi tečnost, a time i elektroliti, među njima posebno važan kalij. Zato u ljetnom periodu takvim osobama preporučuje se pojačan unos voća i povrća koje je bogato kalijem kao što su banane i paradajz. Osvrnuo bih se i na hipoglikemiju (skok šećera u krvi) kod osoba sa dijabetesom koje zbog vrelina uvode laganiju prehranu bogatu voćem i povrćem. Međutim, tu je zamka jer su neke vrste voća i povrća bogate šećerom, a to uz slabije kretanje zbog vrućina uzrokuje hiperglikemiju - kazao je Gluhović.