Zastupnik Amir Purić u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine na jednoj od sjednica u okviru zastupničkog sata pitao je Javno preduzeće Autoceste FBiH koliko je novca do sada utrošeno za realizaciju projekta brze ceste Bihać - Cazin - Velika Kladuša - Republika Hrvatska.

Riječ je o strateškom infrastrukturnom pravcu od gotovo 46 kilometara koji bi trebao unaprijediti povezanost Krajine s Republikom Hrvatskom i Evropskom unijom, povećati sigurnost saobraćaja te doprinijeti privrednom razvoju ovog dijela Federacije BiH. Iz Autocesta ovu dionicu su nazvali "novom razvojnom kičmom Krajine".

- Od 2022. godine do 2026. godine za realizaciju projekta brze ceste Bihać - Cazin - Velika Kladuša - Republika Hrvatska utrošeno je 4.679.405 KM, od čega 4.250.566 KM za izradu idejnog projekta, a 428.839 KM na ime eksproprijacije - naveli su iz Javnog preduzeća Autoceste Federacije BiH odgovarajući na zastupničko pitanje Purića.

Dodaju kako je u periodu 2018-2020. godina utrošeni 2.241.333,57 KM za izradu idejnog projekta brze ceste Ključ - Bihać - granica Republika Hrvatska.

- Procijenjeni rok izgradnje prve dionice brze ceste Bihać - Cazin (Čoralić), dužine 17,95 kilometara iznosi 36 mjeseci od dana potpisivanja ugovora o izgradnji, a nakon uspješno provedenih aktivnosti na pripremi gradnje. Prema zvanično izrađenoj studiji, ukupna procijenjena vrijednost ove dionice iznosi približno 300 miliona KM bez PDV-a, uključujući troškove izrade glavnog projekta, eksproprijacije, izgradnje i nadzora nad izgradnjom - naveli su iz Autocesta.

Dotakli su se promjene namjene šumskog zemljišta ukazavši kako to nije u njihovoj nadležnosti.

- Ipak, kao društveno odgovorno preduzeće JP Autoceste FBiH se u više navrata obraćalo Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Vladi FBiH, Vijeću ministara BIH, Parlamentu BiH, Delegaciji Evropske unije i OHR- u sa prijedlozima za rješavanje ovog pitanja, ali do danas nismo zaprimili odgovor - rečeno je iz Autocesta FBiH.

Podsjetili su kako je način promjene namjene šumskog zemljišta i privremenog korištenja šumskog zemljišta utvrđen članom 1. Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH bez obzira na trenutni upis vlasnika u zemljišno knjižnom ulošku.

Naveli su da je Vlada FBiH je 15.11.2023. godine donijela odluku o promjeni namjene šumskog zemljišta i privremenom korištenju šumskog zemljišta u druge namjene" kojom je reguliran način promjene namjene šumskog zemljišta.

- Zahtjev za promjenu namjene šumskog zemljišta može podnijeti samo vlasnik zemljišta, a podnosi se kantonalnom ministarstvu uz izvadak iz važećeg plana prostornog uređenja, izvadak iz zemljišne knjige, kopiju katastarskog plana, vlasnički list, te za planirani objekat: okolinsku saglasnost u skladu sa propisima o zaštiti okoline, mišljenje / saglasnost organa nadležnog za zaštitu historijskog i prirodnog naslijeđa, prethodnu vodnu saglasnost u skladu sa propisom iz oblasti voda - naveli su iz Autocesta.