open-navfaktor-logo
Prijava
search iconJavi Faktoru
search
Naslijeđe
Ripač kao arheološko blago: Japodi, ostaci sojenica i neiskorišteni turistički potencijal
Arheološkim istraživanjima pronađeno je više od 2.500 hrastovih kolčeva zabijenih u korito Une, koji su služili kao oslonci za kuće izgrađene iznad vode
AUTOR: Fena
21.11.2026. u 18:12
get url
text
Ripač kao arheološko blago: Japodi, ostaci sojenica i neiskorišteni turistički potencijal
FOTO: Fena
 Ostaci prahistorijskog sojeničkog naselja, arheološki nalazi koji svjedoče o životu Japoda i jedinstven položaj na rijeci Uni čine Ripač jednim od značajnih arheoloških lokaliteta u Bosni i Hercegovini, ali njegovo naslijeđe još nije u dovoljnoj mjeri predstavljeno kao dio turističke ponude Bihaća.
Područje Ripča, smješteno nekoliko kilometara jugoistočno od Bihaća, ima kontinuitet naseljavanja koji seže više hiljada godina unazad. Posebno mjesto u njegovoj historiji zauzima Gradina, gdje su otkriveni ostaci prahistorijskog sojeničkog naselja, jednog od najpoznatijih lokaliteta ove vrste u Bosni i Hercegovini.
Arheološkim istraživanjima pronađeno je više od 2.500 hrastovih kolčeva zabijenih u korito Une, koji su služili kao oslonci za kuće izgrađene iznad vode. Prema podacima iz historijskog pregleda Ripča, objekti su imali dimenzije približno 12 puta šest metara, a nalazi s ovog područja svjedoče o razvijenom životu zajednica koje su naseljavale obale Une u prahistorijskom periodu.
Ripač se povezuje s Japodima, ilirskim narodom koji je naseljavao šire područje zapadne Bosne i susjednih krajeva. Tokom arheoloških istraživanja pronađeni su različiti predmeti, među kojima su glinene figurice, prikazi zmija i glava jelena. Dio tih nalaza danas se čuva u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu i Muzeju Pounja u Bihaću.
Nijaz Lipovača, dugogodišnji javni službenik Gradske uprave Grada Bihaća i društveni aktivista iz Bihaća, smatra da bi arheološko naslijeđe ovog područja trebalo dodatno predstaviti i povezati s postojećim turističkim sadržajima.
- Ovdje su živjeli Japodi, ovdje je život uz rijeku trajao stoljećima. Cijelo ovo područje ima svoju priču i bilo bi lijepo da se ona dodatno predstavi. Ako to ne uspijemo mi, možda će buduće generacije – kaže Lipovača.
Kao jednu od mogućnosti navodi rekonstrukciju sojenica i uređenje prostora na kojem bi posjetioci mogli upoznati način života nekadašnjih stanovnika ovog područja.
- Sama činjenica da su ovdje živjeli Japodi govori koliko je ovo područje vrijedno. Gdje god ovdje kopate, možete naići na vrijedne arheološke nalaze. Ovo je prostor koji ima svoju priču i trebalo bi je ispričati kroz turističku ponudu – ističe Lipovača.
Prema njegovom mišljenju, takav sadržaj mogao bi se povezati s prirodnim vrijednostima Une, riječnim otocima i adama, ali i obnovljenom starom otočkom džamijom na Velikoj otoci, koja je svečano otvorena u julu ove godine, nakon 84 godine od paljenja.
Obnovljena džamija već predstavlja dodatnu kulturno-historijsku vrijednost Ripča, a imam džemata Mehmed-ef. Beganović ranije je isticao da bi objekat, uz redovnu vjersku funkciju, trebao biti otvoren i za putnike i turiste koji žele upoznati njegovu historiju i arhitekturu.
Povezivanje arheološkog naslijeđa, vjerskih objekata i prirodnog ambijenta moglo bi Ripač učiniti sadržajnijom turističkom destinacijom, umjesto da posjetioci ovo područje prepoznaju isključivo po Uni i njenim prirodnim ljepotama.
Međutim, ideja o rekonstrukciji sojenica i cjelovitijem predstavljanju japodskog naslijeđa zahtijevala bi prethodna stručna istraživanja, zaštitu arheološkog lokaliteta i saradnju nadležnih institucija, arheologa, Grada Bihaća i turističkog sektora.
Ripač tako posjeduje naslijeđe koje nadilazi lokalne okvire, ali ostaje pitanje koliko će postojeći arheološki potencijal biti iskorišten za njegovo očuvanje, edukaciju i razvoj turizma.
Dodajte Faktor.ba među omiljene izvore na Google-u
comment
prikaži komentare (0)
POVEZANO
2026 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.